Potražnja za zlatom uzletjela je na najviše u pola vijeka, govore najnoviji podaci Svjetskog vijeća za zlato.
Razlog su tome velike kupovine centralnih banaka i evropskih investitora.
Globalna potražnja za zlatom porasla je 4 posto, na 4.345,1 tonu, a centralne banke kupile su najviše zlata. Svoj su doprinos velikim kupovinama dali i evropski investitori, posebno fondovi u potrazi za sigurnim zonama u atmosferi velike političke nestabilnosti.
Centralne banke kupile su 651,5 tona zlata prošle godine, čak 74 posto više nego 2017. To je drugi rezultat u istoriji i najveća količina kupljena od daleke 1967. godine. Osim Ruske centralne banke, značajne kupovine ostvarili su Poljaci, Kinezi, Turci i Kazahstanci.
Potražnja za nakitom bila je relativno nepromijenjena, 2.200 tona, a bilježi se rast potršnje u Kini, SAD-u i Rusiji što je amortizovalo oštar pad na Bliskom istoku.
Kupovine zlata od strane malih investitora porasle su lani 4 posto, na 1.090,2 tone, a najveći podsticaj stigao je iz Irana gdje se bilježi uzlet od nevjerovatnih 222 posto.
Razlog interesa za plemenite metale u situacijama u kojima centralne banke popuštaju monetarnu politiku je logičan. Spuštanje kamatnih stopa za cilj ima jači ekonomski rast i veću inflaciju, a to znači da će postojeći novac vrijediti manje. Zbog relativno stabilne količine zlata i srebra koja je na raspolaganju čovječanstvu, ti metali dugoročno bolje zadržavaju kupovnu moć od papirnog /digitalnog novca, stoga im cijena u svakoj krizi raste.
