Intel je odložio izgradnju fabrike čipova u Magdeburgu. Pitanje je hoće li njemačka vlada uopšte ostati partner u ovom projektu vrijednom 30 milijardi eura. Stalno pristižu nove loše vijesti za njemačku ekonomiju. Američki konglomerat Intel je u ponedjeljak (16.09.) objavio da će na najmanje dvije godine zamrznuti projekt vrijedan 30 milijardi eura, koji se odnosi na izgradnju dvije fabrike čipova u istočno-njemačkom Magdeburgu.

To je doduše posljedica Intelovog internog programa štednje, ali taj slučaj pokazuje da vladajuća koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala nije u stanju da podstakne investicije.

Intel je planirao izgradnju fabrike čipova koja bi zaposlila 3.000 ljudi. Vlada je obećala subvencije u visini od 9,9 milijardi eura, zato što je u fabrikama čipova na njemačkom tlu vidjela stratešku prednost smanjenja zavisnosti od azijskih proizvođača, naročito u automobilskoj industriji.

Ekonomista sa Univerziteta Heinrich Heine u Diseldorfu, Jens Südekum, kaže da je nabavka čipova za digitalizaciju automobila veliki problem njemačke automobilske industrije.

„Intel je htio da započne proizvodnju čipova po mjeri kupaca, što bi njemačkoj automobilskoj industriji omogućilo da dobije tačno ono što joj je potrebno za napredak digitalizacije“, kaže on.

Ova vijest o odlaganju Intelove investicije stigla je samo dvije nedjelje nakon Volkswagenove najave da će vjerovatno zatvoriti dvije svoje fabrike u Njemačkoj zbog male potražnje za električnim automobilima.

Glavni ekonomista holandske banke ING, zadužen za Njemačku, Carsten Brzeski, smatra da oba slučaja ukazuju na veliki problem Njemačke s investicijama: „Ono što trenutno vidimo je privreda koja faktički stagnira četiri godine, i što se događa s nekom zemljom kada se deset godina pogoršava konkurentnost“.

Brzeski podsjeća da je Intel zbog svojih velikih problema stavio na led njemačke planove. Intelov direktor Pat Gelsinger najavio je da će, pored izgradnje fabrika u Njemačkoj, biti zamrznut i sličan projekt u Poljskoj: „Moramo hitno dalje raditi na stvaranju konkurentne strukture troškova kako bismo ostvarili cilj koji smo postavili prošlog mjeseca, a to je da uštedimo deset milijardi dolara“. Ovo je izjavio u saopštenju za medije i u pismu radnicima Intela.

Proizvođača čipova iz kalifornijske Santa Klare počeli su prestizati konkurenti, te je izgubio nekadašnju tehnološku prednost. Konglomerat više ne spada među 10 najuspješnijih proizvođača poluprovodnika na svijetu, a na berzi mu je vrijednost pala ispod 90 milijardi eura. Jedan od pionira vještačke inteligencije, Nvidia, ima, za poređenje, vrijednost od 2,9 biliona dolara.