Institutu Igalo stiže na naplatu 3,7 miliona kredita od Jugobanke

Privredni sud priznao je odluku beogradskog suda kojom je Institut Igalo obavezan da Jugobanci u stečaju isplati 3,67 miliona eura duga za kredit od prije tri decenije, što je nedavno potvrdio i Apelacioni sud.

Prema ranijim procjenama sudskog vještaka, to bi sa kamatama od 2006. moglo koštati i osam miliona eura.

Iako je Vlada 2009. godine donijela zaključak da će, u slučaju da Institut izgubi spor, preuzeti dugove, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović se nedavno u mišljenju upućenom Ministarstvu finansija izjasnila da se iz te odluke ne može sa sigurnošću utvrditi takva obaveza države. Protokolom iz 2006. dug Instituta Vladi od 11 miliona eura za izmirene ino kredite pretvoren je akcijski kapital. Ćirović je za Pobjedu potvrdila da je Ministarstvu dala takvo mišljenje i ukazala da se obaveza države prema protokolu iz 2006. ne odnosi na 3,67 miliona eura dosuđenih Jugobanci. Kazala je da se u presudi koju je Privredni sud priznao navodi izjašnjenje Ministarstva finansija iz 2018. godine, da se ne može utvrditi da li je Crna Gora preuzela obaveze prema ino povjeriocu za sporni kredit, jer se ugovor o preuzimanju duga odnosi na kredite iz 1981. i 1987. godine od Međunarodne finansijske korporacije (IFC) iz Vašingtona.

“Ni donijeti zaključak Vlade Crne Gore ne predstavlja nedvosmislenu obavezu države za isplatu duga prema Jugobanci a.d. Beograd u stečaju”, smatra Ćirović.

Ona je objasnila da Jugobanka, na osnovu priznate presude, ima pravo da prinudno naplati potraživanja od Instituta bilo novčano ili kroz prodaju nepokretnosti. Ukazuje da bi, ukoliko Jugobanka inicira prodaju, nadležni trebalo da vode računa o načelu proporcionalnosti, odnosno da se nepokretnost velike vrijednosti ne može prodati za nesrazmjerno potraživanje.

“Iako Jugobanka prinudnu naplatu može pokrenuti isključivo od Instituta označenog u presudi kao izvršni dužnik, a imajući u vidu da je Vlada većinski vlasnik, preporučili smo da se zajednički nađe najbolje rješenje za izmirenje duga kako ne bi došlo do dodatnog uvećanja kamata”, kazala je Ćirović.

Institut je u žalbi na rješenje kojim je Privredni sud priznao stranu presudu ukazao da je sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenice, a time pogrešno primijenio i materijalno pravo. Ipak, Apelacioni sud je stava da su za priznanje strane sudske odluke bili ispunjeni svi zakonski uslovi te da je vijeće Privrednog suda pravilno odlučilo kada je odbilo prigovor Instituta na rješenje kojim je priznata ta odluka. Zakonom o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o pravnoj pomoći predviđeno je priznanje i izvršenje presuda, time i izjednačavanje sa domaćim odlukama, kada je predlagač podnese uz dokaz da je pravosnažna.

Izvor: Pobjeda

Slični Članci