Jedno od kljulnih pitanja je da li će inflacija pasti dovoljno da izazove ublažavanje monetarne politike centralnih banaka. Do sada su Federalne rezerve držale stope devet mjeseci usred jače bazne inflacije od očekivane, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane.
Ipak, gledajući unaprijed, predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sugerišu da će inflacija opasti kako pritisci na cijene budu popuštali, ali put dezinflacije nije bez nepoznatih rizika.
Ovaj grafikon prikazuje prognoze globalne inflacije, zasnovane na podacima iz Svjetske ekonomske perspektive MMF-a iz aprila 2024.
Projekcije MMF-a
U nastavku pogledajte posljednje projekcije MMF-a za stope globalne inflacije do 2026. godine:
Nakon što je dostigla vrhunac od 8,7% u 2022. godini, predviđa se da će globalna inflacija pasti na 5,9% u 2024., odražavajući obećavajuće trendove inflacije usred otpornog globalnog rasta.
Dok je inflacija u velikoj mjeri opala zbog pada cijena energije i roba, uporno visoka inflacija usluga predstavlja izazov za ublažavanje pritisaka na cijene. Osim toga, MMF naglašava potencijalni rizik od eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji bi mogao dovesti do šokova cijena energije i većih troškova dostave.
Ovakva kretanja mogla bi negativno uticati na inflatorne scenarije i potaknuti centralne banke da usvoje strožiju monetarnu politiku. Sve u svemu, do 2026. se očekuje da će globalna inflacija pasti na 3,7% — što je još uvijek značajno iznad cilja od 2% koji je postavilo nekoliko velikih ekonomija.
Dodatno, možemo uočiti razlike na putu inflacije između naprednih ekonomija i ekonomija u usponu. Dok se predviđa da će za bogate zemlje inflacija biti bliža ciljanoj vrijednosti od 2% do 2026. godine, predviđa se da će u zemljama u razvoju stope inflacije dostići 4,9% – što je bliže prosjecima prije pandemije.
Izvor: Visualcapitalist.com
