Prema jednoj studiji, potrošači u Njemačkoj percipiraju inflaciju kao tri puta veću od zvanično utvrđene. Zašto je to tako? U maju su cijene hrane u Njemačkoj porasle za 14,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema studiji osiguravajuće kuće Allianz Trade, stopa inflacije koju percipiraju građani u Njemačkoj u maju je bila 18 posto – dakle, skoro tri puta viša od zvanično objavljenih 6,1 posto. Općenito gledano, građani inflaciju u svakodnevnom životu obično osjećaju većom od izmjerene vrijednosti, navodi se u analizi. No trenutna dinamika inflacije još je povećala tu razliku.

„Veliki jaz između percipirane i stvarne inflacije postoji posebno u Njemačkoj“, kaže Jasmin Gröschl iz Allianz Tradea. U eurozoni u cjelini te dvije vrijednosti se razlikuju za oko devet posto, a u Njemačkoj za oko jedanaest. „Tako da ta razlika igra važnu ulogu za ekonomiju i preduzetnike, kao i za politiku kamatnih stopa”, kaže Gröschl.

Stručnjaci su istraživali i razloge za tako veliku razliku, koja ima veze i sa sastavom potrošačke korpe i stvarnim ponašanjem potrošača.

Shodno tome, potrošači obraćaju više pažnje na promjene cijena proizvoda koje često kupuju, kao što su hrana i piće, gorivo ili druge potrepštine za svakodnevni život. „Ako te cijene u trgovinama porastu iznad prosjeka, ljudi su skloni da sojećaju da je inflacija mnogo veća”, objašnjavaju stručnjaci.

U maju su cijene hrane u Njemačkoj porasle za 14,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Te cijene sada imaju daleko najveći uticaj na poskupljenja, navodi Savezni zavod za statistiku.

Ali, i psihološki aspekti, demografske i regionalne razlike, kao i individualno ponašanje potrošača mogu dovesti do toga da potrošači osjećaju povećanje cijena drugačije od zvanično izmjerenih vrijednosti.

Kao što primjećuju stručnjaci Allianz Tradea, ljudi se u svojoj percepciji fokusiraju na za njih posebno važna poskupljenja. Nasuprot tome, stabilne ili padajuće cijene drugih proizvoda i usluga obično se ne primjećuju. To stvara iskrivljenu sliku i veliki nesklad između percipirane i stvarne inflacije.

Pored toga, stope inflacije mogu se razlikovati po regionima ili gradovima. No zvanična mjerenja zasnivaju se na nacionalnim ili regionalnim prosjecima, koji možda ne odražavaju točno situaciju na terenu, ukazuju autori studije.

Zvanične stope inflacije se često bitno razlikuju unutar Evropske unije. U maju su se kretale od 2,8 posto u Grčkoj, do 21,5 u Mađarskoj. U susjednoj Austriji inflacija je bila 8,8 posto, viša nego u Njemačkoj (6,1%) i Švajcarskoj (2,2%).

„Ključni faktori inflacije su geografska blizina Rusiji i zavisnost od uvoza energenata i hrane, državne intervencije kod formiranja cijena i snaga nacionalne valute”, objašnjava Gröschl, prenosi Deutsche Welle.

U Njemačkoj su vidljivi svi ti faktori koji utiču na stopu inflacije: velika zavisnost od uvoza iz Rusije izazvala je naglo poskupljenje energenata. Savezna vlada je na to reagovala ograničavanjem cijene struje i gasa. U eurozoni u cjelini slab euro je povećao inflaciju, jer je poskupjela roba kojom se trguje u dolarima, kao što su nafta i gas.