Inflacija u eurozoni oštro je pala početkom četvrtog tromjesečja, nadmašivši sve prognoze. Smanjenje je posebno izraženo kod energenata, gdje je deflacija u oktobru porasla na 11,6 posto, nakon septembarskih 4,6 posto, dok je inflacija u hrani, alkoholu i duvanu smanjena na 7,5 posto, nakon septembarskih 8,8 posto. Ovo su brojke na prvi pogled ohrabrujuće, ali treba imati na umu da su te brojke djelimično posljedica temeljnih učinaka cijena energije.
Sada smo svjedoci najniže tačke godišnje stope inflacije energije. Cijene energije pale su za 1,9 posto na mjesečnom nivou, a u novembru i decembru prošle godine za 6,6 posto. Osim ako se nešto slično ne dogodi i ove godine, trenutno tumačenje inflacije zapravo nije dokaz da smo svjedoci bržeg pada inflacije nego što su očekivala tržišta i Evropska centralna banka (ECB).
Inflacija bi stoga ove godine mogla dodatno porasti, ali se ipak očekuje da će se iduće godine konačno smiriti na ciljanih dva posto. To znači da su prema inflatornim očekivanjima današnji prinosi na državne obveznice realno pozitivni. U trenutku pisanja prinosi na 10-godišnje obveznice Slovenije, Njemačke, Italije i Španije iznosili su 3,7 posto, 2,7 posto, 4,6 posto odnosno 3,8 posto, dok je prinos na američke desetogodišnje obveznice, inače mjeren u dolarima, 4,7 posto.
Za one koji predviđaju pad kamatnih stopa u nadolazećoj godini ili godinama, što centralne banke obično rade tokom globalne recesije, dugoročne obveznice bile bi još privlačnija opcija ulaganja. Kada kamatne stope padaju, cijena obveznica raste, a kupovinom po trenutno nižim cijenama investitori kroz kamate na obveznice “zaključavaju” atraktivan prinos. Ukratko, inflacija se u Europi smanjuje. To bi ESB-u ostavilo više mogućnosti za radnje poput smanjenja kamatnih stopa ili kvantitativnog popuštanja, možda čak i prije nego što se trenutno očekuje. Stoga bi ECB zbog pogoršanja situacije u Europi mogla ublažiti svoju restriktivnu politiku i prije američke centralne banke (Fed). To će, međutim, nastaviti podržavati snagu dolara u odnosu na euro.
Ekonomski rast u eurozoni blago je usporio u trećem tromjesečju, ispod očekivanja ECB-a, ali iznad najgorih predviđanja, s nacionalnim razlikama koje odražavaju različite gospodarske rezultate zemalja. Sudeći po lošijim makroekonomskim pokazateljima (PMI indeks…) početkom četvrtog tromjesečja, postoji mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini godine. Tome doprinose povećan nivo kamatnih stopa, niže bankarske pozajmice i slab globalni rast. U Evropi potražnja domaćinstava takođe pada. Maloprodaja u Njemačkoj u septembru je pala za 0,8 posto na mjesečnom nivou, nakon pada od 1,2 posto u avgustu.
Fed je zadržao trenutnu kamatnu stopu u skladu s očekivanjima tržišta. U poruci je istaknuo trenutno zaoštravanje finansijskih uslova u ekonomiji, što može uticati na ekonomski rast. To je uglavnom zbog rasta prinosa državnih obveznica u posljednjem razdoblju. Fed je pritom istakao solidnost ekonomskog rasta u prethodnom tromjesečju i nešto prigušeniju dinamiku na tržištu rada. Još uvijek nije donesena odluka hoće li se u decembru povećati kamatne stope, što znači da će budući ekonomski podaci poput zaposlenosti i inflacije biti ključni za njegove sljedeće poteze.
Izvor: SEEbiz/Ilirika
