Nakon još jednog oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu, azijskim i evropskim berzama, u četvrtak je MSCI indeks svih svjetskih dionica skliznuo 20 posto ispod prezhodnog najvišeg nivoa, što se definiše kao ‘tržište medvjeda’, pišu agencije.
Rasprodaja na svjetskim berzama, započeta početkom godine, ne posustaje. U četvrtak je FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih dionica potonuo daljih 3,7 posto, zaronivši na najniži nivo od kolovoza 2013. Od početka godine na gubitku je, 16,6 posto.
Na Wall Streetu su juče Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili daljnjih 1 posto, pa su od početka godine u minusu više od 10 posto. Po tome je početak ove godine najgori u povijesti Wall Streeta.
Ništa bolja situacija nije ni na drugim najvećim svjetskim berzama, pa je u četvrtak MSCI indeks svih svjetskih dionica pao 20 posto ispod svog najvećeh prethodnog nivoa koji je dostigao u maju prošle godine, što znači da je zaronio u područje ‘medvjeda’, piše Bloomberg.
Panika na tržištima posljedica je, kažu analitičari, nekoliko razloga, a ne jednog iznenadnog šoka, piše Reuters.
Pritisak na banke
Među ostalim, pod snažnim su pritiskom dionice banaka jer su ulagači zabrinuti u vezi njihove profitabilnosti, s obzirom na slabljenje globalne ekonomije i rekordno niske kamatne stope.
Od početka godine američki bankarski sektor potonuo je 18 posto, najviše od svih 10 sektora S&P indeksa, pa je zaronio na najniži nivo od oktobra 2013. godine.
Još su više, 28 posto od početka godine, potonule cijene dionica evropskih banaka, što je, kažu analitičari, među ostalim posljedica negativnih kamata Evropske središnja banke (ECB) na depozite banaka.
Lani su ECB i još neke evropske banke, a nedavno i japanska centralna banka, uvele negativne kamate na depozite banaka na računima u centralnim bankama kako bi podstakle kreditiranje, a na taj način rast ekonomije i inflacije, s obzirom na deflacione rizike zbog pada cijena nafte.
Međutim, analitičari kažu da su negativne kamate postale dio problema, a ne rješenja. Negativne kamate na depozite banaka, kao i niski prinosi na državne obveznice potkopavaju tradicionalnu sposobnost banaka da zarađuju na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite.
Pritom, kažu analitičari, ne pomaže ni politika američke centralne banke, s obzirom da je prošle godine povećala ključne kamatne stope po prvi puta od 2006. godine. Premda sada Fed poručuje da će usporiti tempo povećanja kamata zbog usporavanja rasta američke ekonomije, niske inflacije i previranja na finansijskim tržištima, ulagači na to ne reaguju pozitivno.
“Politike centralnih banaka i nesigurnost u vezi njihove učinkovitosti postaju razlog zabrinutosti. Postoje velike razlike između onoga što bi Fed mogao učiniti, što poručuje i što tržišta očekuju. A to izaziva nesigurnost“, kaže Leo Grohowski, direktor u BNY Mellon Wealth Management.
Globalna ekonomija pred recesijom?
Situacija je još složenija jer se rast najvećih svjetskih ekonomija, u prvom redu kineskog, a potom i američkog, usporava, što dovodi do usporavanja rasta globalne ekonomije.
“Ulagači se plaše rizika od globalne recesije“, kaže Jim Paulsen, direktor u fondu Wells Capital Management.
Nedavno su analitičari američke banke Morgan Stanley upozorili da postoji 20 posto izgleda da će svjetska ekonomija u ovoj godini uroniti u recesiju, koju definišu kao rast globalne ekonomije za manje od 2,5 posto godišnje.
Pad cijena nafte
Panika na berzama posljedica je i oštrog pada cijena nafte, koje su u posljednjih 18 mjeseci skliznule s više od 100 na manje od 30 dolara po barelu, zaronivši na najniže nivoe u 13 godina. Razlog tome je prevelika proizvodnja, a slabljenje potražnje zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, što je mnoge manje naftne kompanije odvelo u stečaj.
Prema podacima američke kompanije Haynes and Boone, od početka 2015. godine samo u SAD-u u stečaju su završile 42 naftne kompanije. Pod pritiskom su i najveće svjetske naftne kompanije, koje drastično smanjuju ulaganja i broj radnih mjesta.
Osim što je izazvao oštar pad cijena dionica rudarskih i naftnih kompanija i tako pridonio ‘tržištu medvjeda’, pad cijena ‘crnog zlata’ izazvao je i slabljenje ekonomije koja uvelike zavise od izvoza nafte i sirovina. Zbog toga bi, kažu analitičari, mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne evropskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina.
Azerbejdžan već pregovara s MMF-om o pomoći. Venezuela i Ekvador su pred slomom, a u problemima su i Rusija, koja je u recesiji, te Saudijska Arabija, čija ekonomija uvelike zavisi od izvoza nafte.
Zbog pada cijena nafte, slabosti kineske i drugih ekonomija u razvoju, valutnog rata, slabosti banaka i sve više sumnji u učinkovitost monetarne politike, analitičari nisu sigurni kada će prestati rasprodaja dionica. A ako se nastavi, mogla bi negativno djelovati i na realnu ekonomiju. “Duže razdoblje niskih cijena dionica vodi do smanjenja potrošnje, smanjenja potražnje i, potencijalno, do recesije”, kaže Olivier Blanchard, bivši glavni ekonomist MMF-a.
