Cijene goriva će od narednog utorka sigurno biti još više ukoliko Vlada ne iskoristi zakonski mehanizam i ne smanji akcize na naftne derivate. Prema informacijama “Dana iz naftnih kompanija, benzin će, po sadašnjim parametrima, poskupjeti minimum pet centi, a eurodize l sedam centi, s tim što je velika mogućnost da to povećanje bude i veće.
“Dan je nakon dobijanja ove informacije uputio pitanje Ministarstvu finansija, na čijem čelu je Aleksandar Damjanović, hoće li nakon izvjesnog novog poskupljenja cijena goriva smanjiti akcize. Cijene benzina bi nakon novog poskupljenja dostigle iznos od 1,77 eura po litru, a toliko je koštao kada je u maju 2022. godine tada nova manjinska vlada donije la od luku da smanji akcize za 40 odsto, a nakon izvjesnog vremena smanjila ih je i za 50 odsto.
Pitali smo Ministarstvo finansija šta čekaju, odnosno koliko gorivo još treba da poskupi da bi reagovali i smanjili akcize, kao i zašto ne smanje akcize i pomognu građanima i privredi ako imamo suficit budžeta, to jest viška novca u državnoj kasi. Lani je smanjenjem akciza država pomogla građanima i privredi sa 50 miliona.
Dok smo traži l i od govore od Ministarstva finansija, dobili smo informaciju da je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) poslalo zahtjev ministru Damjanoviću da smanji akcize na gorivo. Ova informacija nezvanično nam je potvrđena iz MKI, na čijem če lu je Ervin Ibrahimović.
Koliko će tačno cijena goriva, po tržišnim parametrima, porasti znaće se u subotu ujutru, dok će MKI javnost o cijenama goriva obavijestiti u ponedjeljak, jer nove cijene stupaju na snagu od utorka u ponoć.
Finansijski analitičar pri Udruženju naftnih kompanija Crne Gore Draško Striković nedavno je najavio da nas do kraja godine očekuje rast cijena goriva, pri čemu će intenzitet rasta zavisiti od odluka zemalja proizvođača sirove nafte.
Cijene goriva svakako mogu biti niže, uz odgovarajuće mehanizme i poluge koji su već na raspolaganju u akciznoj politici Vlade. Kako turistička sezona prolazi, to možemo reći da je učešće turista na tržištu derivata značajnije u padu, te da su građani i privreda glavni potrošači, čime se stiče i argument više da se pristupi primjeni umanjenja akciza u narednom periodu. S obzirom na to da već sada možemo govoriti da je trend rasta cijena i dalje prisutan, trebalo bi pristupiti izračunu i predlagati umanjenje akciza kazao je Striković.
Država može da smanji akcize na gorivo do 50 odsto.
-To znači da ne moraju da smanje akcize za svih 50 odsto, ali bi bilo poželjno da se razmotri umanjenje od ne-kih 15-20 odsto, kako bi naredna poskupljenja mogla da se zadrže na trenutnom nivou, čime bi se parametri troškova transporta zadr-žali na nekom održivom nivou. U Crnoj Gori nemamo ra-finerije koje bi obrađivale sirovu naftu, a rafinerije koje koriste sirovu naftu na bazi tih cijena prave svoje kalkulacije i određuju prodajne cijene, pa tako možemo reći da posledično sirova nafta imauticaj i na sve ostale cijene iz ove branše rekao je Striković.
U ovoj godini je gorivo poskupjelo već 11 puta, auz gorivo redovno rastu i cijene namirnica. Međutim, kada cijena goriva pada, cijene namirnica miruju.
Na svjetskim berzama nafta raste tri sedmice zaredom
Cijene nafte porasle su prošle sedmice, treće zaredom, na nove najviše vrijednosti u više od deset mjeseci, jer su najveći svjetski proizvođači odlučili da zadrže smanjenu proizvodnju tog energenta. Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 3,6 odsto, na 93,93 dolara, čim je dostigla novu najvišu vrijednost od novembra prošle godine.
U Njujorku je barel poskupio 3,7 odsto, na 90,77 dolara, takođe na novu najvišu vrijednost u deset mjeseci, prenijela je HINA.
Rast cijena treću sedmicu zaredom posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije o smanjenju proizvodnje. Ti vodeći izvoznici smanjivaće isporuke do kraja ove godine za ukupno 1,3 miliona barela dnevno. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici već su ranije pomjerili rok dogovora o smanjivanju snabdijevanja do kraja naredne godine. Smanjenjem proizvodnje te zemlje nastoje da zadrže povećane cijene nafte, s obzirom da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija. Podršku cijenama pružili su prošle sedmice i novi makroekonomski pokazatelji iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte. U avgustu su industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji porasli više nego što se očekivalo, što je podstaklo nade da se oporavak druge po veličini svjetske privrede, a time i potražnje za naftom, ubrzava. Na cijene nafte pozitivno utiču i spekulacije da američka centralna banka više neće povećavati kamatne stope i da će tamošnja ekonomija izbjeći recesiju. Nakon rasta tri sedmice zaredom, cijene nafte su povećale dobitke od početka godine. Na londonskom tržištu, u odnosu na početak godine, cijena barela je u plusu oko 9,5 odsto, a na američkom oko 13 odsto.
Dan
