Broj zaposlenih u državnoj upravi mora biti smanjen, to je potvrdila i Vlada Crne Gore. Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić nema dilemu – smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi se neupitno mora desiti jer Crna Gora ne može da finansira ovoliku administraciju. Kaže da ovu činjenicu više ne osporavju ni u Vladi, jer je i laicima jasno da 185. 000 zaposlenih, ne mogu da finasiraju 191.000 penzionera, nezaposlenih i korisnika socijalne pomoci.

“Pritom, kod broja zaposlenih, trećina radi u državnoj administraciji. Odnos broja zaposlenih i lica u adminsitraciji bi morao biti čak tri puta veći u korist radnika, da bi sistem bio održiv. Osim toga, struktura zaposlenih je takva da je više zaposlenih u igrama na sreću, nego industriji, a da je po broju zaposlenih, tek 14. preduzeće koje se bavi proizvodnjom”, naglasio je Raonić.

On dodaje da se samo trećina opština finansira iz sopstvenih prihoda, a i dalje se osnivaju nove. Broj zaposlenih je, tvrdi on, većina u odnosu na ostale u samo sedam opština.

“Imamo najviše policajaca po glavi stanovnika u svijetu, diplomatska predstavništva koja ne ostvaruju svoju namjenu, ljude u administraciji koji ne dolaze na posao, kao i brojne, okom vidljive nelogičnosti koje opterećuju budžet”, smatra sagovornik CdM-a.

Vrzino kolo

Poručuje da su cifre neumoljive i jasne i to brojni eksperti Evropske komisije, SIGMA-e, Svjetske banke, ukazuju već godinama, ali Vlada nikako da krene u rješavanje ovih problema, jer je jasno da to ima političke posljedice, koje su, kako naponje Raonić, viđene recimo na primjeru Opštine Kolašin, koja je racionalizovala broj zaposlenih, sanirala finansije, ali je vladajuća struktura tamo nakon toga izgubila izbore.

“I tu je sve jasno svima, pa na žalost idemo u vrzino kolo, finisaranja javne potrošnje kroz kreditno zaduživanje, što je izuzetno opasan scenario za državu i njeno trajanje. Strategija reforme javne uprave koju je Vlada donijela i izjave zvaničnika se ne mogu kvalitetno tumačiti, jer nijesu precizne i ne priča se o konkretnim vremenskim okvirima i brojevima zaposlenih. Naprotiv, dešavaju se apsurdne situacije, da pod pritiskom partisjkih prohtjeva imamo drastična uvećanja broja zaposlenih, a niko nema političke hrabroisti da zaustavi i okrene proces u suprotnom pravcu, kroz racionalizaciju broja opština, ministartva i na kraju radnih mjesta u njima”, jasan je Raonić.

Košta nas pogrešna politika

Prema njegovim riječima, da bi se krenulo u ozbiljno rješavanje problema, treba da postoji najprije politička volja, koje jasno je da nema.

“Potom treba da baratamo sa preciznim ciframa, a imamo situaciju da čak iz Vlade dobija različite informacije o broju zaposlenih, dok MONSTAT po poreskim prijavama ima druge cifre, a sa druge strane ne znamo koliko nam treba ljudi za efiaksno obavljanje posla, jer je ovo najefiksanija alatka u izbornoj utakmici. Kako je tu cijena velika, onda imamo primjera poput Vodovoda Podgorica, koji povećava cijenu vode oniliko puta koliko je povećao broj zaposlenih, a pritom ne šireći vodovodnu mrežu. To je najplastičniji primjer kako građane košta takvo vođenje politke u Crnoj Gori. To može imati nesagledive posljedice na duge staze, ukoliko se hitno, odlučno i principijelno ne uđe u rješavanje ovog problema. To već ostavlja posljedice koje se ne mogu riješiti godinama, a to je da su mladi ljudi foksuirani na traženje posla u administaciji, umjesto na razvoj preduzetničkog duha i razvijanje ekspertiza”, zaključio je Raonić.

U javnom sektoru 51.480 zaposlenih

Treba napomenuti da je, kako je saopštila ministarka javne uprave Suzana Pribilović, Planom optimizacije javne uprave za period do 2020. godine planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru od tri odsto na centralnom nivou i pet odsto na lokalnom nivou do kraja 2018. godine. Do 2020. na centralnom nivou broj zaposlenih bi trebalo da bude manji pet odsto, a na lokalnom nivou deset odsto.

Prema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je 51.480 zaposlenih. Na centralnom nivou ih je 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. To znači da će do 2020. godine broj zaposlenih u javnom sektoru biti smanjen za skoro 3.200, odnosno da će do kraja ove godine bez posla ostati oko 1.800 zaposlenih u javnom sektoru.

CdM