Rođenjem ste dobili koeficijent inteligencije i njime se služite do kraja života. Neki ovu pamet poprilično koriste, a neki zagrebu samo po površini i nikada ne saznaju šta sve u stvari mogu. Ovi redovi su namijenjeni svima koji žele dalje, više, koji su spremni da pomjeraju granice i to ne samo životne, već i svoje, lične, intelektualne.
Danas je sasvim jasno i potvrđeno da se koeficijent inteligencije (IQ) može uvećati, tačnije, da je moguće biti pametniji. Ako ste spremni za ovakvo napredovanje, naučnik i profesor Annie Murphy Paul sa svojim timom ima šta da vam kaže – tvrdi da pamet koju ste rođenjem dobili ne mora da bude konačna. Ako svoju inteligenciju upošljavate, aktivirate u određenim kontekstima ona će se povećati i za to postoje jednostavni načini na kojima ovi naučnici insistiraju.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Situacije vas čine pametnijim. ’Fizičke’ – pod kolikim ste stresom, koliko spavate ili vježbate doprinosi da postanete pametniji. Više ovakvih aktivnosti u kombinaciji sa mentalnim izuzetno doprinose da postanete pametniji. Zapravo, ’inteligencija situacije’ je jedina prava.
Vjerovanja vas čine pametniji. Jednostavno je – ako imate više vjere u sebe, svoj rast i napredak, više ćete na tome i raditi i bićete pametniji. Problem je sa ljudima koji su mentalno statični – oni vjeruju da je to sa čime su rođeni konačno i da se ne može promijeniti. U velikoj su zabludi.
Iskustvo vas čini pametnijim. Suština je da ljudi sa velikim iskustvom u jednoj oblasti imaju mnogo informacija, utabali su staze i samim tim o određenim problemima drugačije razmišljaju u odnosu na ostale sa manjim iskustvom. Biti stručan u bilo čemu traži mnogo vremena, ali nikada nije kasno niti rano. Ekspertima u nekoj od oblasti IQ je sigurno veći na vrhuncu karijere nego onda kada su počinjali i tek ulazili u posao.
Pažnja, pažnja, pažnja. Biti fokusiran na jedan posao, jedan zadatak, jednu stvar veoma je važno ako želite da budete pametniji. Morate njegovati pažnju jer bolja pažnja garantuje i veću inteligenciju.
I emocije su važne. Kada ste u dobrom raspoloženju, pozitivni, puni elana, tada razmišljate bez ’ručnih kočnica’, kreativni ste i puni ideja. Anksioznost, briga, negativan stav koriste deo vaše radne memorije koja vam treba da biste rješavali probleme i tako vas ostavljaju ’bez inteligencije’.
Tehnologija. Važi mišljenje da nas tehnologija čini glupljim jer nas intelektualno razmazi i opusti. Ali, tehnologija može da vas opameti samo ukoliko dobro procijenite koju od tehnoloških igračaka treba redovno koristiti i koliko, a koje bi za dobrobit vaše pameti trebalo izbjegavati u velikom luku.
Vaša tijela vas čine pametnijim. Sve što godi srcu, godi i vašem mozgu. Spavajte koliko treba, zdravo se hranite, vježbajte, šetajte i velike su šanse da budete pametniji.
Odnosi sa drugima. Život u zajednici podrazumijeva odgovornosti i zaduženja koja vježbaju memoriju. Recimo, vi ste zaduženi za servis kola, plaćanje računa ili za spisak namirnica pred veliku kupovinu. Ovdje koristite izvršnu memoriju koja je vrlo aktivna kada živite u zajednici. Dakle, veće su šanse da budite pametniji ukoliko sa nekim živite, nego ako ste se opredijelili za samački život.
bizlife.rs