Dan nakon što je to učinila agencija Fitch, Hrvatskoj je kreditni rejting povećala i agencija Standard & Poor’s.
Standard & Poor’s je povećao u četvrtak dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na ‘BBB+/A-2’ uz argumentaciju da su izgledi države stabilni zahvaljujući solidnim turističkim prihodima i snažnom povlačenju sredstava iz EU fondova te da se očekuje kako će hrvatska ekonomija u iduće dvije godine nastaviti da raste uprkos inflaciji i ratu u Ukrajini. Naravno, među najvažnijim činiocima podizanja kreditnog rejtinga istaknut je i ulazak Hrvatske u eurozonu.
Odluke o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatskoj dolaze nakon što je u utorak Savjet EU službeno odobrilo ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. januara.
Kao članica eurozone Hrvatska će imati koristi od fleksibilnosti monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), dok će se preostali devizni rizici smanjiti u ekonomiji koja se bazira na euru, smatraju analitičari iz S&P-a. Kao prednosti uvođenja eura navode i eliminaciju kursnih rizika u ekonomiji gdje je oko 75 odsto imovine bankarskog sektora i 67 posto obaveza denominovano u eurima. Na sličan način iskorijeniće se i devizni rizici državnog bilansa, prenosi Hina.
“To bi trebalo da smanjiti udio hrvatskog državnog duga u stranim valutama sa sadašnjih više od 70 odsto skoro na nulu, budući da je taj dug gotovo isključivo denominovan u eurima”, navodi se u ocjeni S&P-a.
Pozitivnim su ocijenili i to što “Hrvatska ima ograničenu direktnu zavisnost os ruskih ugljikovodonika, posebno nakon nedavnog proširenja terminala za tečni prirodni gas (LNG) Krk i napredne supstitucije snabdijevanja naftom iz mora”.
Rast od 3,5 posto
Agencija je povećala procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini s prethodnih 2,5 na 3,5 odsto, zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovini godine i izgledima za snažnu turističku sezonu na nivou od prije pandemije.
“Rastući troškovi energije i robe vjerovatno će smanjiti raspoloživi dohodak i obuzdati potrošačku potrošnju tokom druge polovine 2022. i preliti se u 2023. Predviđamo da će se rast ekonomije usporiti na 2,5 odsto u 2023. godini”, ističe S&P.
Procjenjuju da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini porasti s prošlogodišnjih 2,6 na 8 odsto zbog rasta cijena energije, povećanja plata i rasta troškova ugostiteljskog sektora.
Deficit opšte države mogao bi, pak, u ovoj godini da iznosi 3 odsto BDP-a.
“Vlada je već uvela subvencije za ublažavanje pritisaka na cijene goriva i energije, koji dodaju 1,1 osdto BDP-a na račun rashoda. Vjerujemo da postoje rizici za naše projekcije deficita jer bi trenutna energetska kriza mogla da zahtijeva dodatne državne subvencije u drugoj polovini 2022”, zaključuju analitičari S&P-a.
Moguća povećanja rejtinga
Iz S&P-a navode kako bi mogli dodatno povećati kreditni rejting Hrvatske u slučaju da se ubrza ekonomski rast iznad očekivanja, što bi omogućilo fiskalnu konsolidaciju i brže smanjenje državnog duga. Takođe, na takve pomake statusa moglo bi utiče i “produbljivanje evropskih integracija Hrvatske”, odnosno reforme u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju.
S druge strane, reakcija S&P-a mogla bi ići i u suprotnom smjeru, nagovijestili su, navodeći kako bi do toga moglo doći zbog posljedica rata u Ukrajini, bilo da iz njega proizađu neke teže ekonomske posljedice za cijelu Evropu ili da se prekid snabdijevanja energenatima odrazi recesijom na tlu Evrope.
U procjeni dugoročnih rizika za ekonomski rast i javne finansije Hrvatske, izdvojili su demografske (ne)prilike iseljavanja i starenja stanovništva.
“Očekujemo da će Vlada ostati predana svom programu reformi, dobiti značajna sredstva EU-a i postupno obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila nakon pandemije”, istaknuli su iz S&P-ja.
Podsjećamo, Fitch je hrvatski kreditni rejting juče povećaona BBB+.
