Pregovori oko projekta hrvatske Vlade oko otpisa duga građanima koji su u blokadi duže od godinu dana bliže se kraju. Nakon što su Vladin predlog prihvatile banke, jedinice lokalne samouprave, državna preduzeća i komunalne kompanije, pri kraju su i pregovori s telekomunikacionim operatorima, piše Novi list.
Telekomi su pristali na predlog, a pregovara se još oko nekih tehničkih detalja. Najosjetljivije pitanje u pregovorima je naplata PDV-a na otpisane dugove. To bi za operatore bio poreski nepriznati trošak. Banke s time nemaju problema jer nisu u sistemu PDV-a, dok jedinice lokalne samouprave i kompanije u vlasništvu države ili lokalne samouprave oko toga nisu pravile problem.
HT, Vipnet i Tele2, imaju oko 140 miliona kuna(oko 180 milina eura) potraživanja pa bi pri otpisu duga po osnovu PDV-a morali platiti oko 25 milijuna kuna(3 miliona eura). Otprilike isti trošak proizlazi po osnovu poreza na dobit jer im to nije priznati trošak,
Konačni dogovor još nije postignut, ali Novi list tvrdi, pozivajući se na ne svoje neimenovane izvore, da su “telekomi sada unutra i da se moraju dogovoriti još neki tehnički detalji, te da telekomunikacione kompanije moraju oko tog projekta koš komunicirati s vlasnicima”. A vlasnici su strane kompanije.
Novi list ne ulazi u pozadinu priče zašto su telekomi bili nezadovoljni vladinim prijedlogom. Navodi samo da su “telekomunikacioone kompanije odbijale dogovor, a Vlada je prijetila donošenjem zakona po kojem bi se uveo moratorijum na prisilnu naplatu duga socijalno ugroženima”. za vrijeme moratorijuma ne bi se obračunavale kamate na dug.
Prema prvom Vladinom predlogu povjerioci bi dobrovoljno otpisali dug do 10.000 kuna(1300 eura) građanima koji su blokirani do godinu dana. Država bi im dostavila potvrde da se radi o ljudima koji udovoljavaju utvrđenim kriterijumima, a nakon toga otpis bi proširili i na komunalna poduzeća, advokate itd. U međuvremenu je postignut dogovor da država, gradske vlasti i komunalne kompanije mogu otpisom svog duga povećati taj iznos.
Banke, operatori i ostali privatni povjerioci koji učestvuju u dogovoru mogu zajedno otpisati ukupni dug do 10.000 kuna, ali ako građani uz to duguju još komunalnim kompanijama ili javnim preduzećima, ona mogu otpisati još dodatnih 15 hiljada kuna. Tako se ukupni limit za otpis duga podiže na 25 hiljada kuna.
Prema dostupnim informacijama otpis duga obuhvatio bi građane koji primaju socijalnu pomoć, nezaposlene i penzionere s primanjima do dvije i po hiljade kuna(130 eura). Za sve vrijede dodatni uslovi da u vlasništvu nemaju druge imovine osim nekretnine u kojoj žive niti štednju.
Plan je i da se utemelji registar građana kojima je dug otpisan kako bi, na primjer, telekomunikaciona kompanija mogla provjeriti je li osoba koja zatraži od njih neku uslugu u registru.
