Građani Hrvatske nastavili su da povećavaju štednju i u jeku korona krize, pokazuju podaci Hrvatskog udruženja banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema tim podacima, hrvatski građani su do kraja jula imali na štednji u bankama 217,8 milijardi kuna (28,8 milijardi eura), što je za preko šest milijardi kuna (793,7 miliona eura) više nego na kraju 2019. godine, piše portal Index.
Povećanje štednje u bankama ekonomisti objašnjavaju klasičnim obrascem ponašanja građana u kriznim vremenima, kada raste strah od neizvesnosti i onoga što nosi sutra. Isti scenario smo, kažu, gledali i u poslednjoj recesiji, u kojoj je Hrvatska provela punih šest godina, kada je štednja građana takođe snažno rasla.
“U krizi se građani uglavnom nastoje razdužiti i povećavaju štednju. Malo ko sada kupuje trajna dobra, poput automobila, već se višak novca usmjerava u štednju”, kaže ekonomski analitičar Damir Novotni.
Porast štednje u uslovima korona krize takođe je posljedica poteza države i banaka. Naime, država je mjerama za spas radnih mjesta uglavnom uspjela da održi zaposlenost i nivo plata, a zamrzavanjem izvršnih postupaka je građanima osigurala dodatnu likvidnost. Uz to, banke su odobrile moratorijume na kredite, što je finansijski popravilo budžete hrvatskih domaćinstava, pruživši im predah u plaćanju obveza prema bankama, dodaje se u tekstu.
Osim toga, u vrijeme zatvaranja građani i nisu imali gdje da troše novac, jer su radile samo prodavnice hrane, lekova i higijenskih potrepština.
Analiza HUB-a pokazuje da štednja u Hrvatskoj nastavlja rast po godišnjoj stopi od četiri posto. Sve je veći i udeo štednje u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Krajem prošle godine ukupni štedni ulozi u bankama činili su, prema podacima HUB-a i HNB-a, oko 53 posto hrvatskog BDP-a, dok u HUB-u očekuju da će depoziti građana ove godine preći iznos od 60 posto BDP-a, ali ne samo zbog rasta štednje već i zbog privrednog pada.
Vrijedno je pomena i to da udeo devizne u ukupnoj štednji građana Hrvatskoj nastavlja da se smanjuje. Primjera radi, 2016. godine devizni depoziti činili su gotovo 73 posto ukupnih štednih uloga u Hrvatskoj a krajem prošle godine nešto više od 63 posto. Krajem jula 2020, udeo deviznih u ukupnim depozitima građana smanjen je na 62,5 posto.
Iako je rast štednje dobra vijest, ekonomisti upozoravaju da to pokazuje i nedostatak investicionih prilika u Hrvatskoj. Naime, građani koji raspolažu viškom novca sredstva uglavnom usmjeravaju u klasičnu štednju u bankama ili u kupovinu nekretnina, dok se na investiranje u hartije od vrijednosti, na primjer, malo ko odlučuje, zaključuje se u tekstu.
