Loši krediti banaka nastavili su trend smanjivanja uprkos krizi u Agrokoru; krajem juna njihov se udio spustio na 13,16 posto, 0,75 bodova manje nego tri mjeseca ranije.
Na prvi pogled paradoksalna situacija, posebno ako se u obzir uzme talas rezervacija zbog posrnulog koncerna koje su izbrisale dvije trećine dobiti u odnosu na prošlu godinu, zapravo je igra brojki nastavka trenda aktivnog rješavanja lošeg portfelja.
Kasni naplata 33,8 milijardi
Prema podacima Hrvatske narodne banke su u prvih šest mjeseci banke prodale 4,9 milijarde kuna problematičnih kredita, više od 80 posto onog što su iz knjiga iščistile u cijeloj prošlog godini. Tako je od ukupno 256,8 milijardi kuna kredita banaka, krajem juna naplata ‘štekala’ za 33,8 milijardi kuna, odnosno 1,8 posto manje nego u junu prošle godine.
Zahvaljujući snažnoj motivaciji regulative o progresivnom rastu rezervacija na teret kapitala, banke intenzivno čiste loše kredite od 2015. kada su dostigli vrh pri 17,3 posto. Izuzetak je bio jedino prvi kvartal godine kada su blago porasli s uzdrmanim drmanja Agrokora. Intenzivna rezervisanja istopile su polugodišnju bruto dobit banaka za dvije trećine na 1,24 milijarde kuna. Budući da se one na nivou godine očekuju do pet milijardi kuna, pad profitabilnosti je očekivan i na njega su HNB, kao i Hrvatska udruga banaka, već ranije ukazivale napominjući da stabilnost nije ugrožena.
Najveći gubitaši
Najveći gubitak od 118,4 milijuna kuna iskazala je Splitska banka, slijedi HPB sa 64,8 miliona. Vodeći po dobiti bio je PBZ s 595,5 miliona kuna, 30 posto manje nego lani. Na konto trostrukog rasta rezervacija na godišnjem nivou Zaba je ostvarila 270,9 miliona kuna dobiti prije oporezivanja, što je za više od 70 posto lošiji rezultat nego u junu lani.
