Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (Hanfa) izvijestila je kako kriptovalute, kao niti ICO (inicijalne ponude povezane s kriptovalutama (Initial Coin Offer ili Initial Token Offer))trenutno nisu posebno regulisani, a ne postoji ni poseban propis na nivou Evropske unije koji bi izričito regulisao tu materiju.
Trgovanje kriptovalutama i ICO se često u medijima spominju kao atraktivne aktivnosti kojima se lako i na jednostavan način može zaraditi ili doći do sredstava za finansiranje određenih projekata. ICO-evi se uglavnom sprovode putem interneta i društvenih mreža, često su inicirani izvan matične države ili Evropske unije, a u njihovoj promociji su ponekad eksponirani i uspješni poduzetnici i osobe iz javnog života poznate pojedinom lokalnom odnosno nacionalnom tržištu, a kako bi se pridobilo povjerenje ulagačke javnosti.
Međutim, Hanfa upozorava javnost kako je često riječ o visokorizičnim i neregulisanim aktivnostima pa potencijalni ulagači moraju biti posebno svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite. Naime, s obzirom na razne pojavne oblike kriptovaluta, njihove strukture, načina na koji se nude te činjenice da ne postoji specifična regulativa kriptovaluta na evropskom i nacionalnom nivou, procjena pravnog karaktera kriptovaluta zavisiće od toga kako je ICO strukturiran u pojedinom slučaju.
Šta je ICO?
ICO je nova metoda prikupljanja sredstava u javnosti, uz upotrebu takozvanih coina odnosno tokena. Svaki ICO može se razlikovati u odnosu na njegovu strukturu i prava koja kupac stiće kupnjom tokena, što znači da prava povezana s kupovinom određenih tokena nisu standardiovana. U većini slučajeva sproizvodi u okviru ICO-a kupuju se za određenu kriptovalutu (npr. bitcoin, eter). Tokeni se stvaraju i distribuiraju pomoću takozvane Distributed Ledger Technology (DLT) kao širokopojasne tehnologije primjenjive u raznim područjima, recimo u vođenju raznih elektronskih baza podataka u industriji, uslužnim djelatnostima, finansijskom sektoru, državnoj upravi itd., gdje nema centralnog administratora ili čuvanja podataka, dok se sekundarno trgovanje tokenima u pravilu organizuje na posebnim trgovinskim platformama namijenjenima kupovini, prodaji ili razmjeni kriptovaluta.
Koji su rizici povezani s kriptovalutama i ICO?
- Uglavnom neregulisano područje, uslijed čega je češća mogućnost prevara i drugih nepravilnosti
- Manjak pouzdanih i relevantnih informacija
- Visok rizik od gubitka dijela ili svih uloženih sredstava
- Izrazita volatilnost vrijednosti ulaganja i nemogućnost svakodobnog „izlaska“ iz ulaganja
- Rizici vezani uz informatičku tehnologiju koja se koristi za izradu i distribuciju tokena (na primjer, hakerski napadi, nemogućnost pristupa tokenima, gubitak ključa za pristup tzv. digitalnom novčaniku).
Zaključak
Trenutno se na nivou Evropske unije vode rasprave o primjerenom postupanju u vezi s temomkriptovaluta, pri čemu se u obzir uzimaju propisi koji regulišu finansijsko tržište (MiFID, AIFMD, Prospectus i sl.), zaštitu potrošača, platni promet, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma itd. U svakom slučaju, u ovom trenutku ne postoje jedinstveno primjenjiva i standardizirana pravila vezana uz kriptovalute i povezanu tehnologiju.
Regulatorna tijela odnosno centralne banke država članica Evropske unije su u proteklom razdoblju objavljivala upozorenja o mogućim rizicima povezanim s ulaganjima u kriptovalute, koja su uglavnom upućivala na Upozorenje za korisnike virtualnih valuta koje je 12. decembra 2013. objavilo Evropsko nadležno tijelo za bankarstvo (EBA).
Poslovni dnevnik