Nakon što su kiše u julu potopile nade da će turistička sezona malo zakrpiti budžetsku rupu, ministar finansija Hrvatske Boris Lalovac krenuo je u pregovore s ministrima uoči rebalansa u septembru. Uprkos rebelansu, premijer Zoran Milanović najavio je da će Hrvatska probiti 4,6 posto BDP-a deficita koji je dogovoren s briselom.

“Mi ćemo učiniti sve da stvari držimo pod kontrolom i držaćemo ih pod kontrolom, ali će deficit biti nešto veći od onoga što je bilo planirano i što je bilo dogovoreno s Evropskom unijom, odnosno Komisijom u okviru procedure prekomjernog deficita”, rekao je Milanović priznavši da je “naprosto previše tih troškova koji dolaze, dolaze i dolaze”.

Pred Lalovcem je težak posao budući da su mu kolege iz resora školstva i zdravstva već poručile da više nemaju gdje štedjeti, a on je najavio rezanje javnih plaća iznad 10.000 kuna. U prvih pet mjeseci prihodi proračuna povećani su za blagih 1,4 posto ili 600 miliona kuna u odnosu na isto razdoblje lani, no prihod od PDV-a snažno je podbacio za 1,2 milijarde kuna(oko 160 miliona eura).

Da javne financije pucaju po šavovima ilustruje 3-postotni rast rashoda za 1,6 milijardi kuna uprkos već jednom rebalansu ove godine. Na kraju maja rupa u proračunu od 9,9 milijardi kuna dosegla je 73 posto plana za cijelu 2014. pa su i prije premijerovog priznanja analitičari očekivali da će deficit dostići 4,8 posto BDP-a (oko dvije milijarde eura) umjesto Briselu obećanih 4,6 posto. Čak 25 zemalja EU zaronilo je u proceduru prekomjernog deficita pri čemu je Brisel često revidirao početne rokove prilagođavanja nakon što članice ne bi ispunile zacrtane nominalne ciljeve. Ne poštuju li ugovoreno, članice eurozone mogu biti kažnjene novčanom kaznom do 0,2 posto BDP-a, a nečlanice sankcionisane zamrzavanjem finansiranja iz kohezionog fonda.

Zbog nepoštovanja preporučenog prilagođavanja dosad je jedino sankcionisana Mađarska s 500 miliona eura iz kohezionog fonda za 2013., no odluka je naknadno povučena zbog korekcija manjka koju je Mađarska ostvarila. Premda se Hrvatska Vlada dosad uglavnom držala mjera na prihodnoj strani proračuna, iskustva drugih zemalja pokazuju da su osim dizanja prihoda zemlje najviše rezale socijalne naknade i plate u javnom sektoru do 25 posto, smanjivale kapitalne investicije i ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim  stavkama.

Da je moguće rezati pokazala je Letonija koja je rashode smanjila za 11 BDP-a od 2009. do 2012. I odavno izašla iz recesije.