Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u periodu jul-septembar 2024. porasle su za 2,4% u odnosu na kvartal ranije, dok je na godišnjem nivou prosječni rast cijena stambenih objekata ubrzao na 12,3% (sa 10% u drugom kvartalu 2024.). Cijene su tako nastavile rasti iznad prosjeka EU i eurozone. Posmatrajući zemlje unutar eurozone, Hrvatska je predvodnik rasta dok je, na primjer, u Njemačkoj, Finskoj i Francuskoj zabilježen pad cijena.
I dalje snažan rast cijena u Hrvatskoj posljedica je snažne domaće tražnje koja je podstaknuta rastom raspoloživog prihoda, povećanog optimizma, pozitivnih očekivanja te nastavkom rasta stambenog kreditiranja uprkos povećanju troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija te nešto umjerenija tražnja nerezidenata obuzdavaju snažniji rast, piše Seebiz.
Na godišnjem nivou, posmatrano prema regijama koje pokriva indeks, cijene su na Primorju bile više za 15,9% (+3,4% kvartalno), u Glavnom gradu za 7,7% u prosjeku (+0,8% kvartalno), dok je u kategoriji Ostalo godišnja stopa dostigla 16,8%, a kvartalna 5,0%.
Posljednji podaci o cijenama stambenih objekata u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cijena. Štaviše, dinamika kvartalnih promjena i dalje je iznad dugoročnog prosjeka što zadržava dinamiku rasta cijena na povišenim nivoima. Strukturno gledano, uprkos visokom udjelu vlasništva nad nekretninama, ostaje činjenica da prema podacima Hrvatska ima relativno visoki udio onih koji žive u prenapučenim domaćinstvima. Uz to, sklonost ulaganja u nekretnine ostaje visoka, što je dijelom motivisano mogućnošću izdavanja u turističke svrhe, čime se dodatno utiče na raspoloživi prihod.
Poreske izmjene od 1. januara 2025. i nedavno najavljene nove pogodnosti mladima prilikom kupovine nekretnine u novogradnji imaju za cilj povećanje ponude nekretnina za stanovanje na tržištu koja bi, uz druge faktore, mogla uticati na stabilizaciju cijena i na taj način povećati pristupačnost nekretnina, posebno za mlade. Naime, iako je zaduženost domaćinstava u odnosu na BDP u Hrvatskoj je niža u poređenju sa sličnim tržištima, što bi moglo ukazivati na potencijal za rast, rast cijena i rast kamatnih stopa pogoršavaju pristupačnost kupovine nekretnina putem kredita.
S druge strane, inostrana tražnja je sve umjerenija. Dijelom je to posljedica niza faktora, poput činjenice da su cijene u Hrvatskoj dostigle nivoe uporedive sa domicilnim tržištima, da povišene kamatne stope i drugi oblici investiranja nude atraktivne povrate, ali i ekonomske situacije i izgleda tržišta iz kojih dolaze kupci (EU). Stoga predviđamo da će dinamika rasta ostati i dalje značajno iznad prosjeka EU i eurozone, ali uz vjerovatno usporavanje rasta cijena, posebno tokom 2025. kada ne isključujemo mogućnost stagnacije cijena.
