Danas, 22.4.2014., na Dan Planete zemlje, u Mimari, u dvorani multimedijalnog centra MMC u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Načela etičnog bankarstva“ kao uvod u osnivačku skupštinu Zadruge za etično finansiranje.
Raspravljajući o načelima etičnog bankarstva na okruglom stolu, koji je organizovala Fondacija Freiedrich Ebert i Liga za inovativno bankarstvo i održivi razvoj, posjetioci su mogli direktno dobiti odgovore na svoja pitanja.
Etično bankarstvo i alternativni instrumenti finansiranja su jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Evropske Unije i Hrvatske u periodu 2014.-2020. te su vezane uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, podsticanja društvenih inovacija, podsticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i sl.
Etične banke su banke koje nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici. To po definiciji znači da one idu suprotnim putem gdje nisu inicirane od strane malobrojnih osoba i preduzeća s velikom količinom kapitala nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima. Takve banke su transparentne, otvorene, dobro poznaju svoje korisnike i čine s njima društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju. Samim time etične banke funkcionišu na drugi način i imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati svoje potrebe kroz usluge komercijalnih banaka.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović u svom predavanju osvrnuo se na temeljne postavke bankarstva te nužnost prihvaćanja ovog održivog modela finansiranja koji će počivati na vrijednostima kroz koje zajednica raste i razvija se. Istaknuo je kako ekonomski i bankarski sistem trebaju biti u službi naroda te kako je isključivo profitni model neodrživ. Dosadašnja iskustva pokazuju prisutnost procesa koji imaju negativne posljedice te je samim time važno podržati inicijativu koja se vraća početnim premisama bankarstva koji treba biti podrška razvoju društva.
Teo Petričević govorio je o primjerima stvaranja novih, drugačijih modela te je kroz model društvenog preduzetništva objasnio kako ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u ekonomsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo. Objasnio je načela društvenog preduzetništva i što ga povezuje sa DOP-om (društveno odgovornim poslovanjem) te sa kakvim se izazovima susreće kao društveni preduzetnik, posebno kada se radi o finansiranju projektnih ideja.
Dražen Šimleša smatra da je etično bankarstvo jedan od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su nam sve više potrebni u svijetu koji, kao na pokretnoj traci, proizvodi krize. “Radi se o naprednim modelima u smislu odnosa prema ljudima, lokalnoj zajednici, okolini. Presudno je da imamo modele koji su i finansijski održivi i socijalno pravedni i odgovorni prema okolini, a etična banka zaokružuje sva tri cilja. Stoga je potrebno etične banke staviti u kontekst širih društvenih promjena na bolje, gdje postoji široki prostor i za ovakav način poslovanja“, naglasio je Šimleša.
Voditelj projekta etične banke Goran Jeras podstaknuo je raspravu o sadašnjoj ekonomskoj krizi koja, prema njegovim riječima nije neočekivana, već se radi o jednoj od inherentnih kriza samog kapitalizma. Drugi dio izlaganja posvetio je predstavljanju drugačijeg pristup i modela koji, svaki na svoj način, preispituju temelje ekonomije kakvu poznajemo danas, naglasivši kako je cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana.
Zaključak rasprave ponudio je Jeras osvrčući se na načela etičnog bankarstva koja oko sebe okupljaju zadružna te načela društvenog preduzetništva i društveno odgovornog poslovanja čime se rješava problem finansiranja njihovog poslovanja kroz stvaranje alternativnog modela finansijskog sistema namijenjenih upravo ovakvim, ali i svim drugim subjektima koji ih razumiju i žive.
