Hrvatska od januara uvodi uslugu primanja instant kreditnih transfera

Banke i ostali pružaoci platnih usluga od 9. januara naredne godine moraju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera (IKT), dok će slanje biti omogućeno devet mjeseci kasnije, rekao je državni sekretar u Ministarstvu finansija Davor Zoričić.

“IKT su vrsta kreditnih transfera kojima se novčana sredstva, u roku od 10 sekundi od trenutka prijema naloga za plaćanje, prenose s računa platioca na račun primaoca, i to u bilo koje doba dana, svakog dana u godini,” izjavio je Zoričić u Skupštini Hrvatske, gdje je predstavio izmjene i dopune ukupno pet zakona koji se tiču platnog prometa i elektronskog novca, kao i sprovođenja EU Uredbe o instant kreditnim transferima.

“Uredba propisuje da pružaoci platnih usluga koji nude slanje i primanje kreditnih transfera svojim korisnicima trebaju omogućiti primanje IKT-a od 9. januara 2025. godine, a slanje IKT-a od 9. oktobra 2025,” dodao je Zoričić, prneosi Poslovni.hr.

Državni sekretar je objasnio da se IKT transferi razlikuju od ostalih kreditnih transfera po tome što je obrada moguća i van radnog vremena banke ili drugog pružaoca platnih usluga, a novčana sredstva se knjiže na račun primaoca nakon deset sekundi, dok se kod ostalih kreditnih transfera čeka najkasnije do kraja narednog radnog dana.

“Unutar deset sekundi sredstva moraju biti vidljiva na računu primaoca, moraju biti prebačena s računa platioca. To važi za sve dane u godini, bilo koje doba dana i za sva plaćanja, domaća i inostrana,” napomenuo je Zoričić odgovarajući na pitanje poslanika HDZ-a Marina Mandarića.

Kada je riječ o organima zaduženim za sprovođenje zakona, Hrvatska narodna banka će biti nadležna za kreditne institucije, dok će Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga biti nadležna za ostale subjekte iz finansijskog sektora.

“Uredba se ne primjenjuje na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, jer to nije predmet ovog zakona. Što se tiče visine naknada, ona je jednaka naknadi za kreditne transfere, i mora biti ista,” rekao je državni sekretar kao odgovor na repliku poslanika SDP-a Borisa Lalovca.

Poslanik Ivica Baksa (Nezavisna platforma Sjever) podržao je izmjene zakona jer će, kako je rekao, zahtijevati od pružalaca platnih usluga da bez odlaganja obavijeste HNB o svim značajnim operativnim i sigurnosnim incidentima, što predstavlja korak naprijed u povećanju transparentnosti i sigurnosti. Na pitanje kako će se osigurati brzo i efikasno obavještavanje, Zoričić je odgovorio da će se time baviti Zakon o sajber bezbjednosti.

“Njime je propisana platforma putem koje se prijavljuju svi incidenti, a zatim se koristi za izvještavanje o incidentima. HANFA i HNB će propisati detalje vezane za izvještavanje,” naglasio je.

Kako bi se održala potpuna kontrola nad rizicima vezanim za IKT, dodao je Zoričić, finansijski subjekti moraju razviti posebne mehanizme i politike za postupanje sa svim IKT incidentima.

Slični Članci