Prihodi informacijsko-komunikacijskih djelatnosti (ICT) u Hrvatskoj veću su u 2021. godini za 11 odsto u odnosu na godinu prije, odnosno na 6,1 milijardu eura, a u fokusu sektora su inovacije i razvoj, navode iz hrvatskog udruženja poslodavaca u ICT industriji HUP ICT.
Prema riječima predsjednika HUP ICT-a Hrvoja Balena (Algebra), nova analiza hrvatske ICT industrije, izrađena u saradnji s Finom, pokazuje da se ICT sektor stalno razvija i raste od 2008. godine, ali i da su uprkos mnogim naporima udruženja i drugih iz sektora i dalje prisutni problemi koji koče razvoj. To su fiskalni okvir bez benefita za inovacije, previsoki i prekobrojni nameti, nedorečeni zakoni i loš obrazovni sistem, te nedostatak kvalitetnih stručnih kadrova.
Iznoseći rezultate analize, Balen je istakao da s prihodima od 6,1 milijarde eura taj sektor čini oko 5 odsto ukupne ekonomije, odnosno njezinih ukupnih prihoda procijenjenih na oko 117 milijardi eura.
“Rast ICT-a od 11 odsto u 2021. godini veći je od onih u drugim sektorima, jer nas krize ne sputavaju kao druge. Izvoz je u odnosu na prihode došao ukupno u ICT-u na oko 28 odsto, dok je u nekim podsegmentima – poput računarskog programiranja – i viši”, kazao je Balen.
Još važnijim je ocijenio podatak o dodatnoj vrijednosti ICT-a, ono što ostaje u Hrvatskoj kroz plate, poreze i dobit, a iznosi više od dvije milijarde eura od ukupnih 6,1 milijarde prihoda, kao i investicije koje su u tom sektoru u 2021. bile 440 miliona eura i još 96 miliona eura u istraživanje i razvoj.
“U prihodima 2019. dvije dominantne djelatnosti ICT-a – telekomunikacije i računarsko programiranje su se ‘našli’, ali su telekomunikacije ‘malo zastale’. U broju zaposlenih ICT sada ima čime da se pohvali sa njih oko 46.000, što je u stalnom porastu”, naglasio je Balen.
On je podsjetio da ove godine brže rastu troškovi, te da će na to uticati i energetska kriza i rast troškova života, te ističe je u 2021. prosječna neto plaća u ICT-u bila 1.345 eura, za razliku od 2008. kada je bila oko 800 eura. Kazao je i da je Hrvatska među jedine tri zemlje u EU, uz Finsku i Estoniju, koja je smanjila broj ICT profesionalaca, i to za 2,8 odsto zbog odlaska ljudi u inostranstvo i lošeg obrazovanja.
Cilj u EU je da se sadašnji broj ICT profesionalaca sa 8,5 miliona poveća do 2030. na 20 miliona, i to u Hrvatskoj treba imati u vidu, i učiniti sve da se smanje ogromne cijene troška rada, te olakša zapošljavanje ali i studiranje stranaca u Hrvatskoj.
