Ministar finansija Hrvatke Marko Primorac kazao je kako se još vode razgovori o novom paketu mjera te da su sve opcije otvorene. Naglasio je kako će sve odluke donijeti na vrijeme.
“Bićete upoznati s cjelokupnim paketom mjera sljedeće sedmice. Znate da je naš stav kako je i zbog političke korektnosti i dobrog funkcionisanja javne administracije prvo dobro iskomunicirati to s predstavnicima vladajuće većine, koalicionim partnerima, predstavnicima vladajuće stranke, nakon toga na sjednici Vlade i medijima”, rekao je Primorac.
Ministar je rekao kako se u ovom trenutku ne razmišlja o uvođenju poreza na ekstraprofit banaka.
“Sumnjam da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka. U ovom trenutku mogu reći kako ne razgovaramo o selektivnim porezima te vrste, ali razgovaramo s bankama, s predstavnicima koji mogu razumjeti situaciju u kojoj se nalazimo, razgovaramo o određenim rješenjima kako bi ublažili sve odluke monetarne politike koje za nas u ovom trenutku nisu optimalne, rekao je Primorac.
Borba protiv inflacije
“Ova situacija je kompleksna, od jula 2022. je pojašnjavam. Mi smo suočeni s inflatornim pritiscima koji se mogu obuzdavati mjerama monetarne politike, podizanjem kamatnih stopa. Zbog čega? Inflaciju generiše veća potrošnja, veća potražnja i veća kupovna moć građana i njihova spremnost da prihvate određene cijene koje se povećavaju. Sasvim je jasno zašto je zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa učinkovito u borbi protiv inflacije. Monetarna politika ima dvije opcije za skidanje tog viška likvidnosti – jedna opcija je povećanje kamatnih stopa kako bi ti krediti bili građanima skuplji pa bi uzimali što manje kredita, a druga opcija je povećanje stope obavezne rezerve koja je u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu smanjena s 9 na 1 posto i time je stvorena dodatna likvidnost.
Naš je stav da bi monetarne politike na nivou eurozone trebale biti dominantnije fokusirane na neke druge instrumente – povećanje stope obavezne rezerve, odnosno onog dijela koji banke deponuju u Centralnoj banci, ali ne dobijaju nikakvu naknadu za to. Evropska centralna banka ne odlučuje da ide u tom smjeru, već kontinuirano povećava kamatne stope, što je takođe legitimno u borbi protiv inflacije. Ta politika je učinkovita samo ako se te kamatne stope prenesu i na kamatne stope na kredite, što u Hrvatskoj nije slučaj”, zaključio je on.
HRT
