Nakon što je državni vrh prestao da se izjašnjava o otkupu nacionalne naftno-gasne kompanije, stručnjaci poručuju da je ona ipak i dalje strateški potrebna Hrvatskoj. I da se mora raditi na njenom preuzimanju.
Pune dvije godine su prošle otkako je aktuelna hrvatska vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem najavila državni otkup Ine od njenog sadašnjeg većinskog vlasnika Mola. Ali, u međuvremenu nije preduzeto baš ništa. Tačnije, prvo je proljetos izabran vladin spoljni konsultant – konzorcijum trojih stranih banaka – ali s njim do danas nije potpisan ugovor. Bez objašnjenja. Ina tako i dalje propada, budući da mađarska kompanija Mol ne ulaže u razvoj njenog poslovanja, pa ono naočigled svih stagnira.
Štaviše, ne stoje dobro ni izgledi RH na međunarodnoj arbitraži po tužbi Mola u Vašingtonu. Riječ je o sporu oko ugovora o gasu sklopljenog 2009. godine, a odštetni zahtjev kreće se u rasponu od tri do pet milijardi kuna. Najindikativnija je ipak činjenica da se Vlada RH više uopšte ne izjašnjava o otkupu Ine. Podsjećamo, u ono doba govorilo se da bi zbog toga mogla biti privatizovana Hrvatska elektroprivreda (HEP), no gotovo svi nevladini učesnici u javnoj diskusiji su potom su odbacili taj model otkupa.
Kontrola energetike je okosnica sigurnosti svake države
“Ne samo da se čini kako Hrvatskoj više ne treba Ina, nego se čini i da joj ne treba – ništa”, gorko je zazvučao akademik Mirko Zelić kada smo ga upitali kako vidi perspektivu nekadašnje hrvatske naftno-gasne kompanije. Ovaj rudarsko-naftni stručnjak i bivši član uprave Ine smatra, naime, da je tretman te kompanije simptomatičan za hrvatsku politiku u ovom sektoru. “Zabrinjavajuće je” dodaje on, “kad vidimo da se ne preduzima ništa oko traženja novih izvora energije, a svjedoci smo kako i američki ministar energetike objašnjava u svojoj zemlji da je kontrola tog sektora okosnica sigurnosti države. Ako to vrijedi za velesile, pogotovo vrijedi za nas. Ne živimo u mirnim vremenima niti u mirnom okruženju i ne želimo da doživimo taj haos kad se ostane bez opcija za uvoz.”
Zelić ističe da priotitet uz povrat Ine ne bi trebalo da bude samo istraživanje novih fosilnih i obnovljivih potencijala, nego i razvoj povezane industrije:
“Priča se o razvoju vjetroenergije u RH, no sve se uvozi, od opreme do kapitala. Nažalost, nije slučajno što četiri miliona ljudi ne može da živi od tolikih bogatstava oko sebe. Nemojmo se čuditi Molu, on ide za svojim interesom, a njemu ne odgovara da istražuje Hrvatsku”, naveo je Zelić.
Neophodno pokretanje zapuštene istraživačke djelatnosti
“Oko 975 miliona tona ekvivalentne nafte leži pod Hrvatskom. To tek treba istražiti, zatim ustanoviti šta je nerizično – ekonomski i ekološki – pa odlučiti kako dalje. Ali treba uzeti stvari u svoje ruke, ne ići linijom manjeg otpora. Vjerujem da se izvori sredstava za otkup mogu naći čak u dijaspori. Moj nekadašnji student Davor Štern predložio je npr. da se dijelom otkupi tzv. upstream segment istraživanja i eksploatacije gasa, radi početka obnove djelatnosti”, zaključuje Mirko Zelić.
Saborski poslanik Slaven Dobrović je bio ministar zaštite životne sredine i energetike RH do prije godinu i po dana dok se govorilo o nacionalizaciji Ine. O sadašnjoj situaciji primjećuje da je projekat “na ledu” pogotovo otkako je iz Vlade RH otišla potpredsjenica Martina Dalić: “Nijesmo se slagali u pristupu problemu. Most, politička grupacija kojoj pripadam, nije pozitivno gledao na prodaju HEP-a dok smo bili u vladajućoj koaliciji. A bilo je očito, pa je i sada tako, da treba aktivirati istraživanje koje Mol hronično zapostavlja. Inženjering koji je bio svjetska sila danas odumire. Ozbiljnim pristupom bi se došlo i do ozbiljnog manjinsko-suvlasničkog strateškog partnera, a ovako nema ničega.”
Čeka se aktivna rasprava
Predlog koji Dobrović evocira za DW podrazumijevao je osnivanje trgovačkog društva posebne namjene na koje bi RH prenijela svoj udio u Ini. Tu bi ušao i udio u drugim društvima gdje je država manjinski vlasnik.
“Oni bi predstavljali garanciju za izdavanje obveznica koje bi bile ponuđene na tržištu kapitala. Sakupljenim novcem nio bi otkupljivan udio Mola u Ini”, objašnjava bivši ministar energetike RH. Mostovci su, kako dodaje, bili otvoreni za dodatne predloge i raspravu – samo da se to pitanje pomjeri s mrtve tačke.
Trenutno nema znakova namjere da se preduzme nešto konkretno i svrsishodno. Treba spomenuti i da je Zolt Hernadi, predsjednik uprave Mola, sredinom novembra vraćen na međunarodnu poternicu Interpola po hrvatskoj optužbi da je sa Ivom Sanaderom učestvovao u korupcijskim radnjama oko preuzimanja Ine. No to baš neće tu kompaniju približiti vraćanju u ruke hrvatske države. Da bi do toga došlo, vlada RH bi morala da aktivno pristupi tom problemu.
(DW)
