Hrvatska je prošle godine bila među evropskim rekorderima po rastu javnog duga, a stručnjaci kažu da će zbog toga i ulazak u ezrozonu biti znatno sporiji. Kako pokazuju podaci Eurostata, javni dug Hrvata na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja bio je 9,9 odsto veći nego na kraju istog perioda prošle godine.

Veći rast javnog duga od Hrvatske u EU imali su samo Kipar, čak 24,6 odsto, i Slovenija, 23,9 odsto, i Grčka, 13,5 odsto.

S druge strane, 10 članica Unije u istom radoblju zabilježilo je stagnaciju ili čak pad iznosa javnog duga. U tome je najuspješnija bila Poljska, koja je javni dug uspjela da smanji za 7,7 odsto, kao i Njemačka, čiji je javni dug srezan za 3,2 odsto.

Iako dio zasluga za rast hrvatskog javnog duga u prošloj godini snosi i nova metodlogija, brzi rast zaduženja države, tvrde ekonomisti, posljedica je novih zaduženja i izdatih garancija države, kao i stalnog probijanja planiranih budžetskih rashoda.

Kako su u Hrvatskoj izostale stvarne reforme, javni dug i dalje će se povećavati. Hrvatski javni dug već je sada iznad 60 odsto BDP. Ovakav rast javnog duga za Hrvatsku je već sada ogorman teret, a u budućnosti će, upozoravaju ekonomisti, biti još i veći.

Osim što će im donijeti veće otplate, koje će dodatno smanjiti raspoloživi iznos u budžetu za druge namjene, dodatno će usporiti i ulazak Hrvatske u eurozonu. Zbog svega toga, kažu stručnjaci, javlja se potreba da Hrvatska za koju godinu reprogramira javni dug.