Prezaduženi građanin Hrvatske će, prema Zakonu o stečaju potrošača koji stupa na snagu 1. januara 2016. godine, moći da pokrene proces ličnog bankrota i za to platiti 170 eura, kako bi o njegovom „materijalnom“ životu idućih pet godina upravljao stečajni povjerenik.

Prema zakonu, ako dužnik ima manju platu od prosječne neto plate u Hrvatskoj, onda ne može da mu bude oduzeto dvije trećine njegove plate. Ako je plata ista ili veća od prosječne plate onda je od „pljenidbe“ izuzet iznos od dvije trećine prosječne plate. To znači da dužniku, samcu, ako ima minimalnu platu, ostaje najviše oko 1800 kuna (240 eura). Od tih 1800 kuna mora da plati troškove stanovanja, a to su najamnina, komunalije i drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima, piše Slobodna Dalmacija.

Prema zakonu, sva imovina koju dužnik ima biće na raspolaganju za podmirenje dugova. Dužnik će tokom procesa bankrota ostati vjerovatno bez cjelokupne imovine (stan u kojem živi se može prodati samo u krajnjem slučaju), ali će nakon pet godina biti izbrisani svi njegovi dugovi. Jasno je, dakle, da se radi o vrlo asketskom postupku, ali za one koje je život doveo do ruba egzistencije to će biti jedina prilika da se iz dugova izvuku, zaključuje list.

Ministarstvo pravosuđa će u saradnji sa Svjetskom bankom uskoro krenuti u kampanju za edukaciju dužnika koji su potencijalni kandidati za lični bankrot, ali i sudija opštinskih sudova, stečajnih upravnika, radnika Finansijske agencije (Fine) i svih drugih zainteresovanih aktera u tom procesu.

Dužnik će za pokretanje procesa ličnog bankrota morati da plati državi 1.300 kuna (170 eura), a ako osoba nema trenutno dovoljno novca za taj trošak, država će taj iznos preuzeti na sebe, ali će ga naknadno naplatiti u procesu bankrota, ako dužnik ima dovoljno imovine i ako se tako odluči u sudskom postupku.

Ministarstvo pravosuđa ističe da je to, ipak, samo simbolična naknada u koju ulazi 300 kuna za savjetovanje u predstečajnom postupku, a 1.000 kuna za pokretanje postupka pred sudom i da bi iznos bio mnogo veći kada bi se pravila realna kalkulacija.

U tekstu se navode iskustva u Sloveniji, gdje se tek poslije nekoliko godina postojanja zakona, za primjenu ličnog bankrota javilo 4.000 građana, pa se ističe da „ne treba ni u Hrvatskoj očekivati neku veliku navalu”.

Capital.ba