Među brojnim bankarskim naknadama, sigurno je najiritantnija ona koja se naplaćuje za vođenje računa. Nju je nemoguće izbjeći jer svi zaposleni i penzioneri moraju u nekoj od banaka imati račun da bi im se isplatila plata ili penzija. Čini se da bi po tom pitanju ipak u dogledno vrijeme moglo doći do većih promjena.

Iz Ministarstva finansija dolaze signali da će se ići u izmjenu sistema bankarskih naknada.

“Ministarstvo finansija svjesno je problematike naknada banaka, o čemu je u maju skrenulo pažnju Centralnoj banci Crne Gore. U okviru svog djelokruga, Ministarstvo razmatra moguće opcije djelovanja, uključujući zakonska rješenja”, poručili su iz kabineta ministra Marka Primorca za Večernji list.

Banke imaju od 100 do čak 800 različitih tarifnih stavki, odnosno raznih naknada i provizija, pri čemu je to područje slabije regulisano u odnosu na, na primjer, ograničenja kamatnih stopa na kredite građanima.

Od 2021. godine, Centralna banka Crne Gore započela je pojačane aktivnosti praćenja, analize i nadzora bankarskih naknada.

U tom periodu, došlo je do naglog rasta prihoda od provizija i naknada koje su kreditne institucije ostvarivale u sektoru domaćinstava – prihodi od naknada za 2021. iznosili su nešto više od 250 miliona eura, dok su u 2022. premašili 300 miliona eura, a u 2023. godini bili su oko 320 miliona eura.

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa.

Kako bi konačno uvela red u ovo područje, Centralna banka Crne Gore je krajem juna poslala okružnicu bankama, tražeći uspostavljanje metodologije kojom će se definisati način utvrđivanja naknada. Za to im je dat rok od šest mjeseci, piše SEEbiz.

Najava Ministarstva finansija da se razmatraju i “zakonska rješenja” govori o tome da ministar Primorac smatra da okružnica Centralne banke neće biti dovoljna za strožiju kontrolu bankarskih naknada.