U Hrvatskoj će do 2030. godine, uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a biti između 400 i 500 hiljada stranih radnika, pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac, kaže se u analitičkom prilogu Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP) “Fokus sedmice”.
“S obzirom na ubrzano pogoršanje demografskih trendova, snažan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, procjenjujemo da bi ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao biti 400 do 500 hiljada, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 odsto tokom narednih sedam godina”, kaže se u analizi koju potpisuje glavni HUP-ov ekonomista Hrvoje Stojić.
Navodi se i da bi strani radnici tada činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
Poslodavci smatraju da Hrvatska, uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba da cilja na visokokvalikovane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na prosjek EU i mogu biti perjanice ekonomije, poput ICT-a, turizma, građevine, poljoprivrede, kao i djelova prerađivačke industrije, npr. proizvodnje kapitalnih dobara.
U pogledu izmjena Zakona o strancima, HUP ipak ističe potrebu jačanja korišćenja EU Plave karte za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja, kao i jednostavnije procedure spajanja familija, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata sa trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti.
U HUP-u smatraju kao nezaobilaznu modernizaciju Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto zaštite radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule.
Navodi se i da je ključno da se rasterete plate visokokvalifikovanih čiji poslodavci mogu neposredno uticati na ubrzanje rasta produktivnosti, naročito kroz podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak.
Izvor: seebiz.eu
