Iako je građanima Hrvatske finansijska imovina prošle godine porasla u skladu sa stopom rasta u istočnoj Evropi, to je prije svega zasluga snažnog razduživanja, pokazuje 8. Izvještaj o svjetskom bogatstvu osiguravajuće kuće Allianz.
S prosječnih 9100 eura finansijske imovine – u što Allianz ubraja štednju u banci, vrijednosnice te imovinu u penzijskim fondovima i osiguranjima – Hrvatska je ostala na 33. mjestu od 53 države u istraživanju, između Letonije i Litvanije.
Nevjerovatno smanjenje
Neto finansijska imovina u hrvatskim domaćinstvima narasla je za 7,5 posto u 2016., što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Evrope od osam posto.
Solidni rezultati mogu se pripisati praktički jednom određenom razvoju situacije, a to je sve veće smanjenje dugova, stoji u istraživanju. Naime, domaćinstva u Hrvatskoj lani su uspjela da smanje dugove za nevjerovatnih 5,3 posto, a u posljednjih pet godina, tokom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi su smanjeni za više od 10 posto. Time se odnos duga smanjio za šest procenata i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog prosjeka od 33 posto (za članice EU-a).
No, zato je s druge strane zabilježen skroman rast finansijske imovine od 3,3 posto. Od tri kategorije imovine – bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine penzijskih fondova – samo je u posljednjoj zabilježen rast od gotovo devet posto. Udio te vrste imovine u portfoliju narastao je na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjoj deceniji. Ovaj visoki procenat imovine iz osiguranja i imovine penzijskih fondova domaćinstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Evropi te je na istom ivou kao u zemljama zapadne Evrope, recimo Austriji.
Promjena na vrhu
Na vrhu ljestvice dogodila se promjena u odnosu na 2016., jer je SAD s trona zbacio Švajcarsku. Imovina Amerikanaca iznosi 177.210 dolara po stanovniku, a Švicaraca 175.720 dolara. Globalno gledajući, nakon što je 2015. zabilježen sporiji rast od 4,7 posto, vrijednost finansijske imovine, prošle je godine ponovo narasla za 7,1 posto, što je gotovo jednako prosječnom procentu nakon krize. Finansijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 biliona eura.
Dobri rezultati u najvećoj su mjeri posljedica naglog rasta cijena dionica krajem prošle godine, posebno u industrializovanim zemljama. Gotovo 70 posto ukupnog prošlogodišnjeg rasta proizlazi iz promjena vrijednosti portfolija, a samo 30 posto iz izvorne štednje. Godinu ranije bilo je obrnuto. Međutim, privatni investitori i dalje su prilično neskloni riziku kada je štednja u pitanju, tvrdi Michael Heise, Allianzov glavni ekonomista. “Iako je posljednjih godina zabilježen rast imovine, ponajviše zahvaljujući tržištu vrijednosnih papira, svježi novac najčešće se sprema na bankovne račune”, kaže Heise.
Poslovni dnevnik
