Istorijski odgovor na ovo pitanje je – hoće. Naime, u osam od devet posljednjih Svjetskih ekonomskih prvenstava, BDP zemlje pobjednice u pravilu doživi krah sljedeće godine, tvrde podaci Svjetske banke.

Taj je trend prisutan još od 1986. godine kada je Argentina izborila pobjedu. Jedini izuzetak je Španija, pobjednica 2010. godine, čiji je BDP 2011. godine bilježio rast, ali svega 0,1 posto. Osim toga, čini se kako je trend izdržljiv – pet od sedam posljednjih zemalja pobjednica bilježio je pad i druge godine nakon pobjede.

Što se tiče ovogodišnjih finalista, Argentinska ekonomija bilježi rast od tri posto u odnosu na 2013. godinu, dok je stopa njemačkog rasta puno skromnija i iznosi svega 0,4 posto.

Koji su razlozi održivosti ovakvog trenda? Je li stvar u slučajnosti? Uzorak od devet finala, na koncu, i nije neki značajan uzorak iz kojeg je moguće izvlačiti zaključke – ali neki ekonomisti tvrde da je stvar u vremenu utrošenom gledajući utakmice, odnosno u činjenici da fanovi iz države pobjednice ‘gube’ najviše vremena gledajući utakmice i prateći sve aspekte prvenstva, a to se onda odražava na BDP-u. Teorija je svakako zanimljiva, ali učinci ovog trenda na ekonomiju su preveliki da bi bili uzrokovani sa nekolikom nedelja utrošenih na glupiranje i praćenje nogometa. Isto tako, ovaj se trend ne pojavljuje u drugim sportovima koji bilježe jednako veliku gledanost.

Možda je samo riječ o post pobjedničkom razočaranju. U mjesecima koji uslijede, obično se bilježi kratak rast produktivnosti koji onda pada, budući da ljudima postaje jasno da pobjeda na Svjetskom fudbalskom prvenstvu neće riješiti probleme unutar države pobjednice.