Nedovoljno ulaganje u odbranu, bezbjednost i otpornost od strane značajnog broja savezničkih država, koje ne ispunjavaju NATO-ov cilj od minimalna 2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili koje jednostavno nisu u stanju da finansiraju kredibilne odbrambene kapacitete, stvara političko nejedinstvo i praktična ograničenja u ispunjavanju obaveza iz ugovora o kolektivnoj odbrani.
Ovaj problem u velikoj mjeri proizilazi iz političkih, a ne ekonomskih faktora. Uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu i rastućim geopolitičkim tenzijama s Kinom, javnost u mnogim evropskim državama i Kanadi daje prednost troškovima za zdravstvo, obrazovanje i javnu infrastrukturu, naspram izdvajanja za odbranu. Ovo izvještaje tvrdi da je malo vjerovatno da će doći do drastične promjene u domaćim prioritetima potrošnje. Umjesto toga, predlaže se održivo rješenje ovog izazova kroz osnivanje multilateralne kreditne institucije za odbranu, bezbjednost i otpornost (MLI): koncept poznat u ovom izvještaju kao Banka za odbranu, bezbjednost i otpornost.
Ovaj prijedlog temelji se na više od pet godina istraživanja i analize unutar Međunarodnog osoblja NATO-a i, spolja, u akademskoj zajednici, a dopunjen je uvidima međunarodnog (MLI) finansijskog tima JP Morgana. Prijedlog obuhvata perspektive iz opsežnih dijaloga koje je pokrenuo autor sa predstavnicima savezničkih država, uključujući ministarstva odbrane, finansija i vanjskih poslova.
Koncept Banke za odbranu, bezbjednost i otpornost—prvobitno nazvan NATO banka i prvi put predstavljen kabinetu generalnog sekretara NATO-a 2019. godine, zatim dalje razrađen u dokumentu Atlantskog savjeta iz 2020. i uvodniku Financial Times-a iz 2023.—dublje se analizira u ovom izvještaju. Izvještaj uključuje pregled predviđene operativne dinamike, kao i koristi i izazove koje savezničke države mogu imati tokom njegove implementacije, navodi portal Svijet.hr prenoseći analizu Atlantskog savjeta.
Od NATO-ovog brifinga 2019. godine, geopolitički pejzaž značajno se promijenio. Pojava novih izazova, poput rata u Ukrajini i promjena u globalnim ekonomskim uslovima (više domaće kamatne stope i rast inflacije), naglašavaju važnost predložene banke za dugoročno i stabilno planiranje odbrane. Za razliku od postojećih multilateralnih kreditnih institucija, koje nemaju mandat niti kapacitete za rješavanje jedinstvenih potreba saveznika za finansiranje odbrane i bezbjednosti, Banka za odbranu, bezbjednost i otpornost popunila bi ključnu prazninu. Za saveznike u euroatlantskom i indo-pacifičkom regionu, banka bi mogla pružati više od povoljnih kredita za modernizaciju odbrane, uključujući olakšavanje lizinga opreme, zaštitu od valutnih rizika i podršku ključnim infrastrukturnim projektima i obnovi u konfliktima pogođenim područjima poput Ukrajine. Njena protuciklična sposobnost služila bi kao finansijska bezbjednosna mreža za sve saveznike, održavajući stabilnost troškova odbrane i kolektivnu bezbjednost tokom ekonomskih kriza, što bi doprinijelo povećanju međunarodne otpornosti.
Dodatna ključna funkcija Banke za odbranu, bezbjednost i otpornost bila bi preuzimanje rizika za komercijalne banke, omogućavajući im proširenje finansiranja odbrambenih kompanija duž cijelog lanca snabdijevanja. Ovaj mehanizam bio bi ključan za održavanje i povećanje proizvodnih kapaciteta, posebno za mala i srednja preduzeća (MSP), koja su ključna za odbrambenu industriju, ali se često suočavaju s poteškoćama u pristupu kapitalu. Garantovanjem dijela rizika, banka bi osigurala da ta preduzeća mogu dobiti finansijska sredstva potrebna za održavanje poslovanja, ispunjavanje ugovora i ulaganje u razvoj svojih kapaciteta. Ovaj pristup ne samo da stabilizuje lance snabdijevanja, već i jača industrijsku bazu odbrane, osiguravajući spremnost i otpornost proizvodnje tokom perioda povećane potražnje ili ekonomske nesigurnosti.
(Svijet.hr/Seebiz.eu)
