Evropska centralna banka, Evropski parlament i Vijeće Evropske unije bore se oko toga kako banke moraju postupati sa lošim kreditima. ECB je zauzela najteži stav, ali i najprikladnijiza problem. Ako političari žele da ograniče rizik od nove bankarske krize, oni bi trebalo da dozvole supervizorima njihov put, piše Bloomberg u komentaru.
Rukovodstvo ECB-a pokrenulo je javne konsultacije o svojim novim smjernicama o nekvalitetnim kreditima. Supervizori traže da zajmodavci izdvoje 100 odsto vrijednosti kredita koji će u budućnosti biti “kisjeli”. Ovo zvuči puno, ali bi banke imale sedam godina da pokriju osigurane zajmove i dvije godine za neosigurani dug. Nove smjernice se ne bi primenjivale na trenutne zalihe NPL-ova, kojima će se nastaviti rukovati u skladu sa postojećim okvirom.
Banke eurozone se suočavaju sa lošim kreditima od globalne finansijske i družničke krize. NPL-ovi su sada pali na 830 milijardi eura sa maksimalnih 1,06 triliona eura, ali i dalje predstavljaju destabilizirajuću silu: investitori nisu sigurni u kvalitet knjige zajmova evropskih zajmodavaca, što pomaže da se objasni zašto su njihove procjene manje od njihovih američkih konkurenata.
Centralna banka želi da obezbijedi da banke budu na dobroj stazi kada sljedeća kriza udari. To možda ne izgleda sada hitno, ali tajming nikada neće biti bolji: ekonomija eurozone se oporavlja i banke su u jakoj poziciji da se počnu pripremati za buduću recesiju. Istina, nekim preduzećima i porodicama može biti odbijen kredit kao rezultat novog pristupa. Međutim, ništa nije pogrešno u supervizorskim zahtjevima za bolje standarde, posebno kada je ekonomija u zamahu.
Evropski parlament i Vijeće EU su kritični prema tom prijedlogu, navodno iz pravnih razloga. Vjeruju da ECB prekoračuje svoj mandat, pišući pravila nasuprot jednostavnoj primjeni. Posebno su zabrinuti italijanski zvaničnici, s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti Italije i političku osjetljivost problema. U međuvremenu, Evropska komisija je nedavno pokrenula konsultacije o nekim područjima u kojima je ECB razmatrala svoje nove smjernice.
Nadzornici će koristiti nove smjernice samo kao regulatorni podsticaj, kako bi svezali ruke zajmodavacima koji nisu spremni preduzeti mjere u pogledu novih NPL-ova. Banke koje se odluče da ne poštuju pravila morat će objasniti zašto su izabrale drugačije. Samo ako ova objašnjenja ne budu dovoljna supervizori će preduzeti akciju.
Pravila ECB će osigurati da supervizori budu fer i transparentni o onome što očekuju od banaka.
Evropska komisija će nastaviti sa svojim konsultacijama, a bilo kakve razlike između dva plana mogu se rješavati tokom vremena. Međutim, u međuvremenu, supervizori moraju biti u mogućnosti da brzo uspostavljaju svoje nove smjernice: možda će biti potrebno nekoliko mjeseci da se dogovore o novom pravilniku. Rizik je da privreda može početi da usporava prije nego što se ovo desi.
Indikator
