Banke moraju da ubrzaju oslobađanje hipoteka, odnosno kolaterala založenih za kredite preduzeća kadaje otplata odmakla, kazao je za Pobjedu bankarski ombudsman dr Halil Kalač.
On ističe da se i privredna drušva i građani žale da banke nerado oslobađaju dio hipoteke srazmjerno vraćenom kreditu, iako su na to obavezne poslije nedavnog usvajanja izmjena Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju duga.
Kalač je, komentarišući žalbe privrednika da im banke do posljednje rate ne izlaze u susret, kazao da je u Crnoj Gori založena velika imovina za preko 2,8 milijardi eura kredita.
“To potrvrđuje podatak da je na jedan euro kredita banke u prosjeku 2,84 eura kolaterala. U razvijenim ekonomijama ovaj odnos iznosi najviše 1 naprama 1,3. Iz ovih podataka je uočljivo da postoji značajan prostor za oslobađanje dijela kolaterala. Banke zanemaruju da time dovode klijente u neefikasno poslovanje zbog visokog iznosa blokirane imovine od prometovanja objašnjava”, Kalač i dodaje da banke vjerovatno smatraju da su veći iznosi kolaterala dobar pritisak na klijenta da kredit urednije vraća.
Oslobađanjem dijela kolaterala oslobodila bi se blokirana imovina, što bi povećalo koeficijent obrta, pa preduzeća ne bi imala nepotreban trošak ocijenio je bankarski ombudsman.
Izmjenama je Zakon o restrukturiranju proširen i na kategoriju D u kojoj se nalaze krediti sa 70 odsto rezervacijama za potencijalne gubitke. U kategoriji C i D, sa većim rezervisanjima ima oko 117 miliona eura kredita koji se neuredno servisiraju. U kategoriji B je blizu 500 miliona eura kredita.
Nedavno je i guverner dr Radoje Zugić upozorio banke da se neće tolerisati ignorisanje restrukturiranja i neoslobađanje kolaterala. On je upozorio da ukoliko banka odbije inicijativu klijenta ili ne potpiše sporazum o restruktruriranju, a ima uslova za to, ona je dužna da u roku od 15 dana obavijesti Centralnu banku o razlozima odbijanja. CBCG će potom analizirati svaki slučaj i preispitati adekvatnost rezervisanja za sve kategorije kredita. Guverner je tada pozvao sve kompanije, klijente banaka da Centralnoj banci prijave ukoliko imaju primjedbi na lošu praksu banaka, koje, kako je kazao, ima u posljednje vrijeme.
