Ilon Mask je putu da postane novi Henri Ford. To nije kompliment.

U njegovim ranim preduzetničkim godinama, Ford je bio svojevrstan revolucionar: inovativni genije koji je promijenio način na koji Amerkanci putuju i žive. Ford je praktično stvorio modernu proizvodnu traku, smanjio troškove proizvodnje, povećao produktivnost i omogućio prodaju automobila po nižim cijenama. Fordov pristupačni i izdržljivi “Model T”, predstavljen 1908. godine, učinio je automobile dostupnim prosječnim Amerikancima. Kao rezultat toga, Ford je dominirao automobilskom industrijom; a ranih 1920-ih godina više od polovine automobila na svjetskim putevima napravio je Ford.

Slijedeći Fordove stope, Mask je postao vodeći inovator automobilske industrije 21. vijeka. Zahvaljujući uspješnoj liniji električnih automobila koje proizvodi njegova kompanija Tesla, Mask je doveo u pitanje vjekovno čvrsto uvjerenje – koje datira još od Forda – a koje je glasilo da je motor koji radi na benzin neprikosnoveni kralj puteva. Izlazeći na crtu korporativnim gigantima automobilske industrije i pobijedivši, Mask je uspio u onome u čemu su omanuli drugi živopisni i egocentrični preduzetnici poput Džina DeLoreana, koji je nakratko napravio automobil sa krilima galeba iz ere 1980-ih, a koji se danas uglavnom pamti po putovanju kroz vrijeme u filmu “Povratak u budućnost”.

Nažalost, djeluje da je Ilon Mask sada mračno odlučan da slijedi put Henrija Forda više nego što bi trebalo. Nakon spektakularnog uspjeha na početku, Ford je veoma brzo postao izuzetno mračan. Posljedice njegovih omraženih postupaka i danas nastavljaju da truju svijet.

Nakon što je nagomilao ogromno bogatstvo i postigao globalnu slavu, Ford je dozvolio da netrpeljivost i paranoja dominiraju njegovim životom. Kao veliki protivnik sindikata, stvorio je mrežu kompanijskih špijuna koji su nadzirali njegove zaposlene i pokušavali da kontrolišu njihov život. Takođe je kupio jedan dnevni list kako bi sijao laži i antisemitske teorije zavjere. Nakon toga je uslijedilo objavljivanje niza antisemitskih knjiga koje su bile vrlo uticajne među nacistima i drugim evropskim fašistima između Prvog i Drugog svjetskog rata.

Ford je postao miljenik Adolfa Hitlera, koji je u svojoj kancelariji imao fotografiju proizvođača automobila. “Smatram Henrija Forda svojom inspiracijom”, kazao je Hitler za list “Detroit njuz” 1931. godine.

Ford motor kompanija je vremenom počela da propada zbog omraženog i nepredvidivog ponašanja njenog vlasnika; spasena je tek nakon što je Ford bio primoran da preda kontrolu svom unuku.

Djeluje da Mask ide istim putem koji je Forda odveo u ponor. Tesla istražitelji koje je angažovao Mask navodno su hakovali telefon jednog zaposlenog i pratili njegovu prepisku, a kao oštri protivnik sindikata Mask je navodno angažovao kompaniju za odnose sa javnošću da prati jednog zaposlenog upravo u trenutku kada su radnici u Tesli pokušavali da formiraju sindikat.

Ranije ove godine, SpaceX, još jedna firma koju Mask kontroliše, otpustila je zaposlene koji su uputili pismo pozivajući SpaceX da osudi Maskove tvitove, u kojima je ismijavao izvještaje da je kompanija nagodbom riješila tužbu za seksualno uznemiravanje protiv njega. Nakon što je Mask u oktobru kupio Tviter, obrušio se na radnu snagu te kompanije – uključujući i otkaze zaposlenima koji su se usudili da ga kritikuju.

Sada, poput Forda, Mask ide još dalje, omogućavajući desničarsku mržnju u ogromnim razmjerima.

Nakon kupovine ove društvene platforme čiji domet prevazilazi dnevni list iz ere Henrija Forda, Mask brzo pretvara Tviter u njegovu ličnu igračku, praveći niz upitnih koraka kako bi promovisao desničarsku agendu. On je odblokirao Tviter naloge Donalda Trama i desničarskih ekstremista, i ukinuo sprovođenje politike o dezinformacijama koja se odnosila na kovid. Kjuanonovi nalozi su se sada takođe vratili na Tviter.

Mask je takođe iskoristio interne fajlove kompanije za njegove političke ciljeve. Ranije u decembru suspendovao je Tviter naloge novinara portala “The Intercept” kao i drugih koji su ga kritikovali, a zatim je uputio određene zahtjeve novinarima kako bi zauzvrat ukinuo suspenzije. Takođe je nakratko suspendovao nalog novinarke “Vašington posta” Tejlor Lorenc nakon što je pokušala da ga kontaktira u vezi sa jednom pričom.

”Ilon Mask je u roku od svega nekoliko nedjelja cijelom svijetu pokazao da je njegovo upravljanje Tviterom katastrofa za pravo na informaciju”, naveli su u saopštenju “Reporteri bez granica” pošto je Mask suspendovao naloge novinarima. Zvaničnici iz Evropske unije takođe su upozorili da bi se Tviter mogao suočiti sa sankcijama jer nije uspio da ispuni EU standarde koji se odnose na slobodu štampe.

Mask je prihvatio ruskog diktatora Vladimira Putina, a u oktobru pokazao spremnost da postane Putinov de fakto glasnik na Zapadu kada je predočio konkretne proruske uslove za rješavanje rata u Ukrajini. Mask je fotografisan na Svjetskom prvenstvu u loži sa nekim ko je izgledao kao zet Donalda Trampa, Džered Kušner.

Ako je suditi po stilu života, mržnja koju sada sije Mask nastaviće da se širi dugo nakon što njega više ne bude. Vijek nakon što je objavljena, reference na Fordovu knjigu “Međunarodni Jevrejin” i dalje se mogu naći na rasističkim, pronacističkim i antisemitskim internet sajtovima.

Poput Forda, i Mask se igra sa desničarskom vatrom upravo u trenutku kada će se njegova automobilska kompanija naći pod opsadom. Eksperti u toj oblasti predviđaju da će Tesline akcije na tržištu električnih automobila pasti sa 70 na 11 odsto do 2025. godine usljed rasta konkurencije od velikih svjetskih proizvođača automobila.

Dženeral motors, Ford, Folksvagen i druge velike kompanije se spremaju da uđu na tržište električnih automobila sa ukupno 135 novih modela i da počnu proizvodnju velikih razmjera tokom naredne dvije do tri godine.

Čak i Ford motor kompanija – koja je preživjela Henrija Forda – planira da proizvede dva miliona električnih automobila godišnje do 2026.

ČLANAK JE PREUZET SA PORTALA “THE INTERCEPT”

PRIREDILA: N. BOGETIĆ