Radi se o diplomatskom trijumfu Argentine: početkom nedelje Opšta skupština Ujedinjenih nacija izglasala je donošenje rezolucije kojom bi se regulisao postupak proglašenja stečaja samostalnih država. UN se time obvezao stvoriti međunarodno obvezujuće zakonske okvire koji bi regulisali postupak stečaja država.
„Opšta skupština je donijela odluku o donošenju okvira za reprogramiranje dugova suverenih država i time međunarodni finansijski sistem učiniti efektivnijim, predvidljivijim i stabilnijim“, stoji u rezoluciji UN-a.
Ova rezolucija je iznenađenje za mnoge. „Ovako jasno formulisana i obvezujuća je rijetko koja UN rezolucija“, smatra Jürgen Kaiser, koordinator kampanje „Erlassjahr.de“ („Godina oprosta dugova“). „Rezolucija daje manevarskog prostora svim državama koje ne žele živjeti pod diktatom Svjetskog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke“, dodaje Kaiser. Za rezoluciju, koja je donesena na zahtjev Argentine, je glasalo 124 zemalja. Među zemlje koje su glasale protiv nalaze se SAD, Japan, Njemačka i Velika Britanija.
Pozadina rezolucije je višegodišnji spor Argentinske vlade s dva hedge fonda koji je okončan pobjedom finansijskog svijeta i osudom Argentine na plaćanje 1,3 milijarde dolara povjeriocima. Od kraja jula Argentina je praktično pod stečajem. Problemi Argentine potiču još iz vremena posljednjeg državnog bankrota 2001. kada se vlada u Buenos Airesu uspjela s 90 posto svojih povjerilaca nagoditi o oprostu 70 posto duga. No dva hedge fonda nisu bili dijelom ove nagodbe te su svoja potraživanja u julu ove godine izborili pred jednim sudom. Ova odluka je otvorila mnoga pitanja.
„Potpuno je neprihvatljivo da reprogramiranje inostranog duga cijele jedne zemlje zavisi o odluci jednog suda u SAD-u“, kaže stručnjak Kaiser koji s sklopu Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (Unctad) radi na konceptima reprogramiranja državnih dugova. Nova rezolucija UN-a doduše neće spasiti Argentinu od trenutnih finansijskih nevolja ali pruža nadu državama koje se nalaze u sličnim problemima poput Zambije, Ugande, Kameruna ili Demokratske Republike Konga. No upravo u to sumnjaju kritičari rezolucije koji strahuju da bi novi postupak mogao unijeti nemir i nesigurnost na finansijska tržišta. Zasad dužničke zemlje potpadaju pod jurisdikciju svojih povjerilaca. Ovi se pak, zbog različitih interesa, za pomoć obraćaju MMF-u što je postupak koji zbog međusobne blokade povjerilaca, može potrajati godinama.
To se i u budućnosti neće tako brzo promijeniti, barem tako vjeruju argentinski mediji. Iako se donošenje rezolucije doživljava kao istorijski dan, malo tko smatra da će ona promijeniti sudbinu zemalja u dugovima. “Treba uvijek imati na umu da će zemlja u koje se slijeva najviše novca biti protiv promjene statusa quo”, piše poznati argentinski ekonomski analitičar Gustavo Bazzan. Predsjednica države Cristina Kirchner je u svakom slučaju optimistična. Ona je najavila da će u svom govoru pred 68. općom skupštinom UN-a 24. rujna iznova tematizirati problematiku međunarodnog zaduživanja.
