Već mjesec državni tenderi kroz koje se godišnje prometuje preko 550 miliona eura zaustavljeni su zbog sajber-napada kriminalne grupe, pa u Privrednoj komori za “Dan” upozoravaju da aktuelna situacija ugrožava veliki broj preduzeća, ali i državu koja ubira manje poreza zbog smanjene privredne aktivnosti.
U proteklih pet godina na ime javnih nabavki u prosjeku se trošilo 550 miliona eura, tako da je ta djelatnost činila i preko 10 odsto BDP-a.
Dok u Ministarstvu finansija navode da za elektronski sistem javnih nabavki nemaju alternativu, ekonomski analitičar Predrag Drecun za “Dan” kaže da je naša država hronično nespremna za vanredne situacije, pa nas tako “iznenadi snijeg u januaru”, a ne hakerski napad.
Na ime javnih nabavki 2017. godine potrošena su 522 miliona eura, 2018. taj iznos je bio 535, sljedeće već rekordnih 715 miliona, 2020. godine 642 miliona, a u 2021. je prepolovljen iznos i bio je 332 miliona, zbog kašnjenja sa usvajanjem Zakona o budžetu. Sistem javnih nabavki nekada je izdvojen kroz nezavisnu instituciju koja se zvala Uprava za javne nabavke, ali je prije šest godina ona ugašena i postala je dio direktorata pri Ministarstvu finansija. Koliko će ove godine biti potrošeno na tendere teško je predvidjeti, ali potpuni zastoj od mjesec, prema ocjeni iz Privredne komore, veoma je problematičan.
– Pitanje elektronskog sistema javnih nabavki nije jednoznačno pitanje od značaja samo za privredne subjekte i privredu. To je istovremeno pitanje ostvarivanja razvojnih politika države kao najvećeg investitora, i osiguravanje procesa javnog interesa, takođe, države kao naručioca. Dakle, riječ je o servisu bez kojeg je nemoguće zamisliti funkcionisanje društvenog i privrednog života – upozoravaju u odgovorima za “Dan” u Privrednoj komori.
Kako kažu, što se tiče štete koja je već nastupila (skoro je mjesec otkako je servis CEJN van upotrebe), ona je znatna i od velikog uticaja na održivost privrednih subjekata.
– Želimo da pojasnimo da se ovdje ne radi samo o profitu privrednika koji nastaje unutar dodate vrijednosti kroz javne nabavke. Naprotiv, radi se o ugrožavanju supstance za finansiranje samog budžeta, budući da se iz profita koji privreda ostvaruje isplaćuju zarade sa doprinosima, plaćaju PDV, porez na dobit i drugi državni i lokalni parafiskaliteti – pa su samim tim negativni efekti multiplikovani. Želimo da naglasimo da se Privredna komora samoinicijativno i među prvima odazvala potrebi da se posljedice sajber-napada saniraju, i da je kroz tu aktivnost angažovala desetine stručnjaka koji rade u privredi, a sve sa ciljem pomoći Ministarstvu javne uprave i drugim uključenim institucijama. Stoga s pravom očekujemo da osposobljavanje elektronskog sistema za javne nabavke bude jedan od prioriteta u okviru novonastalih okolnosti uspostavljanja buduće mrežne infrastrukture državnih organa – poručuju u Privrednoj komori.
U Ministarstvu finansija za “Dan” su kazali da ne znaju koliko je tendera u toku, a koliko na čekanju, jer je sistem za elektronske javne nabavke ugašen zbog hakera.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da šteta zavisi od obima poslova koji su na čekanju, jer možemo da imamo više tendera male vrijednosti, ili nekoliko njih koji su “teški” više miliona, pa samim tim je šteta veća.
– Šteta nastaje svakako. Nas uvijek iznenadi snijeg u januaru, pa evo i napad hakera na vladine servere. Problem je što nemamo alternativu za podnošenje prijava na tendere i njihovo raspisivanje u slučajevima kada sistem stane. Nemamo nikad rezervnu varijantu, a morali smo je imati i to je osnovni problem. Banke imaju rezervnu lokaciju za sve podatke, greška je što država nema – ukazuje Drecun.
Navodi da je činjenica da mnoga preduzeća opstaju zahvaljujući tenderima i poslovima koje uzimaju od države, a koja su izgubila već mjesec i sigurno će još toliko dok se sve ne vrati u normalu.
– Znači izgubili su jedan cijeli kvartal. Teško je uraditi procjenu štete ali će ona biti svakako znatna – zaključuje Drecun.
U Ministarstvu finansija podsjećaju da od 1. januara 2021. godine naručioci sprovode postupke javnih nabavki isključivo putem elektronskog sistema javnih nabavki – CEJN, te alternativni način sprovođenja postupka javnih nabavki nije moguć.
Bezbjedno, a blokirano
U Ministarstvu finansija tvrde da je Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki – CEJN bezbjedan i zaštićen u skladu sa međunarodnim standardima eksterne veze.
– Međutim, iz razloga prevencije posljedica mogućih ponovnih napada na informacioni sistem Vlade Crne Gore čiji je integralni dio CEJN, Ministarstvo javne uprave je bilo prinuđeno da privremeno onemogući pristup internet saobraćaju i serveru CEJN-a, radi neophodnog nivoa bezbjednosti. Napominjemo da su podaci o postupcima javnih nabavki adekvatno zaštićeni, sigurni i kao takvi sačuvani od hakerskih napada koji ovih dana ometaju nesmetano funkcionisanje internet mreže državnih organa. Uz napomenu da Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave ulažu napore da do kraja radne sedmice CEJN bude ponovo funkcionalan, naručioci i privredni subjekti koji učestvuju ili su zainteresovani za učestvovanje u postupcima javnih nabavki su blagovremeno obaviješteni o posljedicama prekida rada CEJN-a i aktivnostima nakon ponovnog pokretanja sistema – kazali su u Ministarstvu finansija za “Dan”.
Sanacija sajber-napada traje još
Iz Ministarstva javne uprave ranije je saopšteno da iza sajber-napada na vladinu infrastrukturu stoji kiminalna grupa Kuba ransomver, koja navodno traži oko 3,6 miliona dolara da bi oslobodila zarobljene podatke. Sajber-napad na vladinu infrastrukturu zabilježen je 22. avgusta, a Vlada još nije sanira sve posledice napada, a još nije ni poznato kolika je šteta pričinjena.
