Guverneri centralnih banaka iz regiona, koji su se okupili na drugom Bankarskom samitu u Beogradu, saglasili su se da možemo zaboraviti na niske kamatne stope.

Iako se sve centralne banke u regionu suočavaju sa sličnim problemima, za Hrvatsku je najznačajniji monetarni događaj u prethodnom periodu bio ulazak u eurozonu, dok je za Crnu Goru najvažnije članstvo u SEPA, jedinstvenom području plaćanja u eurima.

Na panelu guvernera o monetarnoj politici i finansijskoj stabilnosti učestvovali su Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Anita Angeloska-Bežoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore, i Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Evropska centralna banka je ove godine prvi put smanjila kamatne stope. Ključna kamata na depozite smanjena je za 75 baznih poena, dok je američki Fed na poslednjem zasjedanju snizio kamatnu stopu za 25 baznih poena.

Na poslednjem sastanku izvršnog odbora Narodne banke Srbije, referentna kamatna stopa zadržana je na trenutnom nivou od 5,75 procenata, dok smo od juna imali smanjenje ukupno za 75 baznih poena.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković naglasila je da su geopolitičke okolnosti složene, ali da Srbiju odlikuje oprezan pristup kako u podizanju kamatnih stopa, tako i u relaksaciji monetarnih uslova.

„Nećemo žuriti sa snižavanjem kamata jer moramo voditi računa da svako ko ima novac, bilo u ličnom ili korporativnom budžetu, zna da će taj novac zadržati svoju vrijednost“, izjavila je Tabaković i dodala da je neophodno uzeti u obzir međuzavisnost svjetskih ekonomija.

„Moramo zaboraviti niske kamate i vratiti se normalnim nivoima kamatnih stopa. U oktobru nijedna zemlja na svijetu nije smanjila referentnu kamatnu stopu.“

Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris saglasio se da na niske kamate možemo zaboraviti barem narednih deset godina.

„Ako uzmemo u obzir trenutni nivo inflacije, buduće rizike po rast cijena i globalne neizvjesnosti, kao i inflaciona očekivanja, jasno je da se u skorijoj budućnosti, pa čak ni u narednoj deceniji, nećemo približiti nivoima kamatnih stopa koje smo imali prije četiri ili pet godina“, rekao je Fabris.

Ipak, on smatra da na duži rok može doći do nepredviđenih promjena.

„Prije deset godina smatrali bismo nemogućim postojanje negativnih kamatnih stopa, ali se i to dogodilo. Dakle, sa aspekta dugog roka ništa nije sigurno, ali je jasno da se u narednoj deceniji nećemo vratiti na prethodne nivoe“, dodao je Fabris.

Govoreći o članstvu u SEPA sistemu, odnosno jedinstvenom području plaćanja u eurima, on je istakao da je Crna Gora jedina zemlja Zapadnog Balkana primljena u SEPA i da je to značajno za cijeli region.

„Članstvo u SEPA donosi brojne koristi građanima i privredi, kao što su niži troškovi obrade i jednostavnije međunarodne transakcije. To je podsticaj i za strane investitore, a SEPA doprinosi razvoju međunarodne trgovine i većoj integraciji Crne Gore u globalnu ekonomiju“, kazao je Fabris.

Guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije Anita Angeloska-Bežoska izjavila je da je ključno pitanje odrediti gdje će biti neutralna kamatna stopa koja ni ne podstiče ni ne usporava ekonomske aktivnosti. Prema njenim riječima, veoma je teško procijeniti kako će se kretati neutralna stopa.

Jedan od ključnih faktora, kako je dodala, jesu ukupne uštede koje će oblikovati dostupna finansijska sredstva na globalnom nivou.

Što se tiče kamatnih stopa, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Marko Vidaković smatra da je u današnjem svijetu sve moguće i da pitanje nije „da li će“ nego „kada će“ doći do njihovog smanjenja i šta se može preduzeti da bi se to dogodilo.

Za Centralnu banku BiH, kako je rekao, riječ je o maloj zemlji otvorene ekonomije koja dijeli sudbinu svojih regionalnih partnera.

Hrvatska je ulaskom u eurozonu eliminisala valutni rizik „preko noći“

Govoreći o ulasku Hrvatske u eurozonu, guverner Boris Vujčić izjavio je da su dobili ono što su očekivali.

„Najvažnije je bilo uklanjanje valutnog rizika, koji je u Hrvatskoj uvijek bio visok zbog valutne supstitucije. Na neki način, centralna banka je godinama štitila ekonomiju od tog rizika. Prije ulaska u eurozonu, ukupni dug u stranim valutama iznosio je 117 procenata BDP-a, dok je u januaru 2023. godine taj procenat pao na 0,7. Praktično, valutni rizik je potpuno eliminisan“, rekao je Vujčić.

On je dodao da je ulazak u eurozonu doprinio većem kreditnom rejtingu, što je povećalo strana ulaganja. Istovremeno, poslovanje sa inostranstvom postalo je značajno jeftinije zbog nižih transakcijskih troškova.