Ključni izazov crnogorske ekonomije u narednom periodu predstavljaće očuvanje fiskalne i finansijske stabilnosti, smatra guverner Radoje Žugić.
Po njegovim riječima, jedan od ključnih zadataka je unapređenje modela ekonomskog rasta, od onog zasnovanog na tražnji ka onom zasnovanom na kontinuiranim i stabilnim investicijama u svim oblastima ekonomije.
“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi da bi se obezbijedilo povećanje atraktivnosti crnogorske ekonomije”, naveo je Žugić u uvodniku Godišnjeg izvještaja o radu CBCG za prošlu godinu koji je u skupštinskoj proceduri.
Unapređenje infrastrukture i konkurentnosti domaće privrede predstavljaju, kako je kazao, veliki izazov, ali istovremeno i preduslov za rast izvoza, odnosno smanjenje eksterne neravnoteže crnogorske uvozno-zavisne privrede, kao i za obezbjeđenje finansiranja deficita tekućeg računa bez rasta zaduživanja.
On je podsjetio da je u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, ostvaren rast BDP-a od 2,5 odsto.
“Odlaganje dijela predviđenih aktivnosti na izgradnji autoputa BarBoljare, kao i smanjenje industrijske proizvodnje, uticali su na to da rast bude nešto niži nego što je inicijalno projektovan”, naveo je on.
Po riječima Žugića, u prošloj godini stopa inflacije bila je niska, odnosno prosječna godišnja stopa je iznosila 0,3 odsto. Žugić je naglasio da je izvjesno da će trebati i dodatne mjere fiskalne konsolidacije u narednom periodu. Istakao je i da je poslovanje bankarskog sektora u prošloj godini obilježio visok nivo solventnosti i likvidnosti, uz nastavak trenda rasta najvažnijih bilansnih pozicija, uključujući ukupan kapital banaka, depozite i kredite.
“Rast kredita zabilježen je kako prema stanovništvu, tako i prema preduzećima, među kojima su najznačajniji korisnici bili sektori trgovine, građevinarstva i turizma”, rekao je Žugić ističući da je došlo i do smanjenja kamata.
Nivo nekvalitetnih kredita i dalje, kako je kazao, predstavlja jednu od ranjivosti na čijem će se rješavanju Centralna banka fokusirati i u ovoj godini.
“Prvi korak u tom pravcu predstavlja priprema regulative koja se odnosi na dobrovoljno restrukturiranje dugova prema finansijskim institucijama i koja je upućena na dalju proceduru usvajanja”, naveo je on.
U prošloj godini zabilježeno je smanjenje priliva stranih direktnih investicija najvećim dijelom usled visokog nivoa isplate dividendi. Udio stranih direktnih investicija u BDP-u iznosio je 10 odsto.
“SDI su pokrile 52,2 odsto, a ostale investicije 41,9 odsto deficita tekućeg računa platnog bilansa koji je porastao u odnosu na 2015. godinu i iznosio je 18,9 odsto BDP-a, u najvećoj mjeri kao rezultat velikih investicionih projekata”, naveo je Žugić.
Izvor: Dan
