Centralna bankaje predložila da se u zakon ugrade direktive EU koje za najteže prekršaje u bankarskom poslovanju propisuju kazne do deset odsto ukupnog godišnjeg neto prihoda banke u prethodnoj godini, a za fizičko lice do pet miliona rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.
Naglasili su da su, u slučaju prekršaja iz koristoljublja, predložili kaznu do dvostrukog iznosa koristi koju je pravno ili fizičko lice ostvarilo prekršajem. Iz ove institucije su podsjetili na važeće kazne za prekršaje u bankarskom poslovanju od 5.000 do 15.000 eura za banke i druga pravna lica, odnosno od 500 do 1.000 eura za odgovorna lica.
Direktive
U procesu pristupanja Crna Gora je dužna da usaglasi nacionalno sa EU zakonodavstvom. To se odnosi i na zakone o bankama i o sanaciji banaka. CBCG je zato kroz nedavnu javnu raspravu o nacrtu izmjena Zakona o prekršajima, inicirala da se za prekršaje u vezi sa bankarskim poslovanjem propišu kazne u skladu sa direktivama2013/36/EU i 2014/59/ EU pojasnili su našoj redakciji iz CBCG.
U zavisnosti od toga da li će prijedlog biti prihvaćen, CBCG će odrediti dalje korake.
Sastanak sa 15 bankara
Nova regulativa koja je u pripremi bila je tema i jučerašnjeg sastanka iza zatvorenih vrata guvernera dr Radoja Zugića sa direktorima 15 banaka.
Guverner je nakon sastanka kazao da je CBCG privela kraju pet zakona izmjene zakona o CBCG, o bankama, o sanaciji banaka i o finansijskim institucijama i podsjetio na nedavno usvojene izmjene Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. On je na pres konferenciji kazao da CBCG aktivno radi na donošenju novog snažnijeg regulatornog okvira u cilju
stvaranja profitabilnijeg bankarskog sektora. Bankare je, međutim, najviše interesovalo kako će se ti noviteti odraziti na njihovo poslovanje.
“Rastu kapital, krediti i aktiva. Simbolično je smanjenje depozita, ali očekujemo preokret”, rekao je Zugić i dodao da postoje određene individualne ranjivosti kod banaka, koje su smanjene.
“Nastojaćemo da finansijski sistem bude oslonac primjeni ekonomske politike naše države”, kazao je Zugić, koji je, govoreći o novom regulatornom okviru, saopštio da će se sav trošak sanacije banaka u budućem periodu jednim dijelom vezati za rizični profil svake banke.
“Prvo će troškove da snose povjerioci, zatim vlasnici, kreditori, Fond za zaštitu depozita, pa sanacioni fond koji neće ugroziti niti profitabilnost niti rizični profit banaka sa stepenom izdvajanjau zajedničku kasu”, rekao je Zugić i dodao da nivo nekvalitetnih kredita ima snažan trend pada.
Rezervacije
Najavio je mogućnost smanjenja rezervacija banaka, kako bi dale doprinos razvoju ekonomije, proširile ekonomsku bazu i time obezbijedile održiviji bankarski sistem.
“Nema zdrave banke bez zdravog klijenta”, kazao je guverner.
Zugić je komentarišući nove standarde koji treba da budu primijenjeni od 1. januara kazao da su ih neke majke ovdašnjih banaka već primijenile.
“Danas nemamo podatke o uticajima na nova rezervisanja kod banaka i time izvedeno na nivo kapitala. Nastojaćemo da ih uskoro dobijemo”, najavio je guverner.
Sosijete ostaje u Crnoj Gori
Žugić je i juče kazao, pozivajući se na najnovije zvanične informacije iz Pariza, da Sosijete ženerale banka ostaje u Crnoj Gori. Podsjetio je da je u aprilu ove godine kazao da Sosijete odlazi sa crnogorskog tržišta nakon izjave direktora banke iz Pariza, koji je zadužen za naš region.
“To što Sosijete ostaje dobro je za naš sistem jer spojiti dvije najveće banke i ugroziti konkurentnost ne bi bilo dobro”, kazao je guverner.
Zaimović: Brine nas koliko će koštati novi standardi
Predsjednik Udruženja banaka Esad Zaimović je kazao da ih najviše brine uticaj nove regulative na poslovanje banaka.
“Regulativa je prilično zahtjevna, prvenstveno sa aspekta potrebe za dodatnim kapitalom, a utiče negativno i na bilanse banaka u smislu povećanja troškova poslovanja”, kazao je Zaimović i dodao da su bankari zadovoljni obećanjem guvernera da će se sastajati bar jednom kvartalno.
“Dobili smo obećanje da će bankari biti uključeni u sve faze postupka i da će moći da stručno doprinesu kreiranju teksta zakona. Kada je, recimo, riječ o zakonu o sanaciji banaka, nijesmo bili upoznati sa potencijalnim efektima u kojima će svaka banka morati da finansijski učestvuje. Zanimale su nas pojedinosti oko novog standarda koji stupa na snagu u januaru naredne godine, da bismo vidjeli koliko će nas to koštati”, kazao je Zaimović.
Ovolike kamate ne ne mogu liječiti privredu
Žugić je kazao da su kamate još skup input za liječenje ranjivosti realne ekonomije.
Ima prostora za snižavanje kamata koje su danas na istorijskom minimumu i iznose 7,12 odsto, sa trendom blagog pada. Stvorićemo zdrave osnove za nastavak trenda koji traje. Sve aktivnosti koje radimo sa Udruženjem banaka odnose se na liječenje svih ranjivosti među kojima je i visoka kamatna stopakazao je guverner.
Esad Zaimović je kazao da nije jednostavan odgovor na pitanje da li ima prostora za snižavanje kamata. Srećni smo što one imaju opadajući trend, ali mnogo faktora utiče na visinu kamatne stope i zato ne bih davao prognoze kazao je Zaimović.
Pobjeda
