Talas preuzimanja koji je zapljusnuo bankarsko tržište Srbije s jedne strane je sasvim očekivan, a sa druge potpuno neočekivan. Očekivan je zato što eksperti tvrde da je 29 banaka previše za zemlju čiji je bruto domaći proizvod prošle godine bio manji od 37 milijardi eura. A neočekivan je zato što su ranije uglavnom postojeće domaće banke kupovali stranci, a u posljednje vrijeme banke sa stranim kapitalom kupuju domaći biznismeni.
U stručnim krugovima skoro da postoji konsenzus da tek predstoji ukrupnjavanje na bankarskom tržištu Srbije, jer banke sa tržišnim udjelom manjim od jedan-dva odsto teško da mogu da opstanu u sve žešćoj utakmici.
Trenutno ima čak 14 banaka sa tržišnim učešćem manjim od 1,5 odsto. Sve one zajedno odobrile su samo 7,5 odsto ukupnih kredita, dok je udio šest najvećih banaka, Inteze, Komercijalne, Unikredit, Sosijete ženeral, Rajfajzen i AIK banke osam puta veći – 62,2 odsto.
Skoro svako iz velike šestorke ima veći udio od 14 malih banaka zajedno. Zato ekonomskog novinara Mišu Brkića odnos snaga na srpskom bankarskom tržištu podsjeća na šest “Gulivera” i “Liliputance”.
On je uvjeren da će u dogledno vrijeme još neke od postojećih banaka biti meta preuzimanja. Uostalom, ministar finansija Siniša Mali već je najavio da država planira da do kraja ove godine proda svoj udio u Jubmes banci, naredne godine i u Komercijalnoj, a priprema se strategija i za Srpsku banku.
Uz to, već mjesecima javnost nagađa ko bi mogao da kupi Sosijete ženeral banku, jer se ova francuska grupacija već povukla i sa tržišta Hrvatske.
“Nisam siguran da će još dugo moći samostalno da opstane deset patuljastih banaka sa tržišnim udjelom manjim od 0,4 odsto, od kojih je čak šest prošlu godinu završilo sa neto gubicima. Pitanje je koliko će njihovi akcionari imati još strpljenja da pokrivaju te minuse. Zbog svega toga me ne bi iznenadilo ako bi se u dogledno vrijeme odnos snaga u bankarskom sektoru dramatično promijenio. Tim prije što se nešto slično dešava i u drugim zemljama”, ocijenio je Brkić.
U prilog te teze govori i nizak stepen koncentracije na srpskom tržištu. U Hrvatskoj četiri najveće banke imaju skoro 70 odsto ukupne aktive, a u Srbiji su četiri najveće banke odobrile oko 47 odsto svih kredita. Zato Ivan Nikolić, član Saveta guvernera Narodne banke Srbije, smatra da je ukrupnjavanje ne samo očekivano, već i poželjno.
“To je pozitivan proces jer će podići performanse i pojačati konkurenciju među bankama, a to će donijeti dobrobit i klijentima, jer će pojeftiniti kredite”, smatra Nikolić.
U grupi od šest najvećih trenutno su samo dvije banke sa većinskim domaćim kapitalom, Komercijalna i AIK banka, s tim što država već traži kupca za Komercijalnu banku. Ako se pogledaju rezultati poslovanja za 2017. najviše novca za kupovinu novih banaka ima AIK banka, koja je lane iskazala neto dobit od 118 miliona eura.
(Bizlife)
