Brodogradilište u Bijeloj u prva tri mjeseca ove godine zabilježilo je gubitak od 776 hiljada eura.
“Iako smo imali relativno veliki broj brodova zbog izuzetno teške situacije na tržištu brodoremonta, obim poslova na njima je bio mali što je i dovelo do gubitka”, objasnio je “Vijestima” izvršni direktor kompanije Petar Tušup.
On je rekao da je lani 98 zaposlenih koji su tehnološki višak, dobilo otpremninu i napustilo kompaniju.
“Ove godine se 125 radnika javilo da uz otpremninu raskine radni odnos. Vlada je donijela odluku da se za isplatu otpremnine opredijeli 1.806.500 eura. Takođe, odlučeno je da se iz budžetskih rezervi isplate zaostali doprinosi u iznosu od oko 1.813.000 eura”, kazao je Tušup.
Međutim, kako je istakao, postoji sistemski problem sa kojim se susreću i druge kompanije u Crnoj Gori.
“Novac namijenjen za isplatu zaostalih doprinosa za radnike koji napuštaju Brodogradilište ne može biti opredjeljen samo njima, već se raspodjeljuje za isplatu doprinosa za sve zaposlene. To stvara problem posebno radnicima koji su uzeli otpremninu i u međuvremenu stekli uslov za penziju, jer to pravo zbog neuplaćenih doprinosa ne mogu da ostvare”, rekao je Tušup.
U Brodogradilištu, kaže on, sada su 392 zaposlena, a prema procjenama zainteresovanih za kupovinu kompanije, dovoljan broj bio bi između 100 i 150 radnika.
Problem hronične nelikvidnosti stalno prati to preduzeće, pa neke remonte nisu mogli finansirati, niti završiti u ugovorenom roku.
Savjet za privatizaciju nakon četiri neuspjela tendera najavio je da će kroz programirani stečaj naći investitora za Brodogradilište.
Zainteresovanost je pokazalo nekoliko kompanija, a od prodaje imovine treba da se namire povjerioci.
“Radnici koji nakon privatizacije neće ostati da rade u kompaniji, dugovi prema državi, kooperantima i dobavljačima i bankama za kredite. Ukupno oko 15 miliona eura”, kazao je Tušup.
Od prodaje treba obezbijediti i novac za investiranje u program remonta jahti i mega jahti, koji bi trebalo da se razvija na ovoj teritoriji.
Holandski „Damen” koji se jedini bio prijavio na posljednji tender, odnosno njihovi partneri “Adriatic Marinas”, za kupovinu većinskog-državnog paketa akcija bili su spremni da plate sedam miliona eura.
Ponudili su i investicioni program od 20 miliona prema kome je u roku od tri godine Brodogradilište trebalo da se preorijentiše na remont jahti i megajahti.
Dobijanje koncesije i odvoženje grita iz Brodogradilišta bili su ključni zahtjevi kompanija povezanih sa Piterom Mankom na ranijim tenderima, na kojima je Savjet za privatizaciju oglašavao prodaju većinskog paketa akcija.
Svjetska banka je odobrila Crnoj Gori kredit od oko 50 miliona eura za rješavanje crnih ekoloških tačaka, a Brodogradilište, prioritet, dobiće 12,7 miliona eura za odvoženje grita iz Bijele.
“Iako je država izabrala kompaniju koja je na osnovu postojećeg stanja i izvještaja CETI-ja već trebalo da definiše način zbrinjavanja grita nakon čega su nadležna državna tijela trebalo da raspišu tender za izvođača radova, to još nije urađeno. To znači da nisu stvoreni preduslovi za dalje pregovore sa zainteresovanima za Brodogradilište”, kazao je Tušup.
Zakon o zapošljavanju stranaca nanosi štetu i kooperantima
Zakon o zapošljavanju stranaca koji je stupio na snagu prvog aprila, protiv koga su masovno digli glas hotelijeri i ugostitelji, pogađa i brodogradilište.
Tušup je kazao da insistiranje na njegovoj primjeni može negativno uticati na poslovanje kompanije ukoliko se ne nađe kompromis.
“Naime, kooperanti brodogradilišta koji zapošljavaju uglavnom strance, jer takvih struka nema u Crnoj Gori, ostaće bez radnika. Zato je teško ispoštovati rokove, što dovodi do penala i dalekosežnih posljedica za kompaniju”, pojasnio je Tušup.
