Situacija u Grčkoj je zabrinjavajuća, a njen bankrot bi mogao imati efekat “širenja zaraze” na ostale članice eurozone, tvrdi član Upravnog saveta ECB Klas Knot.
“Ako se nastavi odliv depozita, već uzdrmana likvidnost grčkih banaka će se pogoršati”, napisao je Knot u polugodišnjem izvještaju ECB-a o finansijskoj stabilnosti u eurozoni, a javlja njujorška agencija Blumberg.
Knot je, takođe, naveo da bi bankrot vlade u Atini teško pogodio privredu Grčke, kao i da su posljedice jednog takvog događaja na ostale članice eurozone i dalje neizvjesne.
Grčka, kao najzaduženija država u Evropi, trenutno je u pregovorima sa ostalim partnerima iz eurozone i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o uslovima međunarodnog paketa pomoći vrijednog 240 milijardi eura.
U slučaju da ne postigne dogovor sa kreditorima, Grčka će ostati bez novca, zbog čega bi se u narednih nekoliko nedelja mogla suočiti sa bankrotom i potencijalnim izlaskom iz eurozone, piše Blumberg.
Prema riječima Knota, Grčka mora da nastavi sa ekonomskim reformama i da ispuni uslove iz paketa pomoći.
“To je važno za stabilnost Grčke i za stabilnost eurozone”, ocjenjuje on.
U uslovima grčke dužničke krize, prinosi na obveznice ostalih zaduženih evropskih članica, poput Italije, Španije, Portugalije i Irske, pali su na rekordno niske nivoe, zahvaljujući pokretanju ECB-ovog programa otkupa obveznica.
“ECB-ov program kvantitativnog labavljenja zapravo maskira opasnost od bankrota, kao na primjer ono što bi se moglo dogoditi sa Grčkom. Dok su banke smanjile izloženost grčkom dugu, ova izloženost se možda prebacila ili sakrila na nekom drugom mjestu, a kao što biva u svakoj krizi, stvari se obično ne kreću pravolinijski”, izjavio je šef investicionog odjeljenja banke HSBC, Stiven Mejdžor.
Zvanična Atina planira da do 24. aprila odblokira preostalih sedam milijardi eura pomoći iz postojećeg kreditnog aranžmana, podsjeća njujorška agencija.
