Grčka u ponedjeljak, 20. avgusta, izlazi iz posljednjeg od ukupno tri kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala kako bi mogla ponovno zaduživati nakon 9-godišnje dužničke krize, koja je srezala ekonomijuz za četvrtinu i prisilila zemlju na implementaciju bolnih mjera štednje.
Dužnička kriza bila je duboko traumatična za Grke, koji su vrlo entuzijastično drahme zamijenili za eure u 2001. godini. Prihvatanjem jedinstvene evropske valute ušli su u eru jeftinih kredita, kojima su finansirali ogromnu ličnu i javnu potrošnju, što je sve zemlju dovelo do deficita u budžetu i bilansima plaćanja.
Od izbijanja dužničke krize početkom 2010., četiri vlade borile su se da spriječe bankrot zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj istoriji svijeta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond (MMF) i partneri u eurozoni Grčkoj pozajmili 260 milijardi eura.
I dok zvanična Atena sada gleda kako se vratiti u normalu i povratiti svoj ekonomski suverenitet, ožiljci ostaju – banke su pritisnute ogromnim portfolijom loših zajmova, a grčki javni dug i dalje je najveći u eurozoni – doseže čak 180 posto BDP-a.
No, svijetlo na kraju tunela se nazire. Ekonomija, koja je u kriznim godinama srezana za 26 posto, počelo je rasti, turizam je uzletio, a polako se smanjuje i nezaposlenost – s rekordnih gotovo 28 posto na trenutnih 19,5 posto.
“Ako postoje lekcije koje smo naučili iz ove krize, onda je to ona da pod bilo kakvim okolnostima moramo pokušati da zaštitimo svoju makroekonomsku stabilnost. Populističke politike, koje danas mogu zadobiti neke glasove, a imale su katastrofalne učinke u godinama iza nas, moraju se izbjegavati pod bilo koju cijenu. Inače, prije ili kasnije, opet ćemo završiti u situaciji u kojoj smo sada”, ističe Panos Tsakloglou, glavni ekonomista ranije vlade.
Grčka ekonomija u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasla je peto tromjesečje zaredom, a i tempo rasta ubrzava, dostigavši 2,3 posto na godišnjem nivou, prije svega zbog neto izvozom. EK ove godine procjenjuje da će grčka ekonomija porasti za 1,9 posto.
No, i dalje je prisutna skepsa, pa tako MMF upozorava na spoljne i domaće rizike po ekonomski rast, za koji procjenjuje da će ove godine dostići 2 posto.
“Ne vidim razloga za slavljenje našeg izlaska iz memoranduma o spašavanju, jer možda ćemo iz tepsije za pečenje skočiti direktno u vatru. Većina ljudi oporezovana je do daske, ljudi su potpuno zaokupljeni plaćanjem poreznicima, i malo novca mogu ostaviti sa strane da bi ga uložili u posao radi njegova rasta i poboljšanja”, smatra Thanos Veremis, profesor istorje na Atinskom univerzitetu.
HRportfolio
