Kada se gleda statistički, najviše se uzimaju krediti, zato je dug za to i najveći. Ali je tu zaduženost proteklih godina i te kako rasla.
U poređenju sa 2006. godinom, dug građana bankama se duplirao.
Sa tadašnja 334 eura, danas u prosjeku svaki građanin Srbije za kredite duguje 710 eura. Odnosno za kredite, kreditne kartice, dozvoljeni minus dug je za proteklih sedam godina sa 401 euro porastao na 791 euro.
Prosjek naravno uvećavaju stambeni zajmovi, ali keš i potrošački koji su sa kraćim rokovima otplate, takođe imaju konstantnu tražnju.
Te 2006. prosječan dug po stanovniku iznosio je 334 eura, već iduće godine uvećan je za 170, u 2008. za 80 eura, da bi 2009. pao na 565 eura. Opet značajniji rast bio je 2010. – 668 eura, da bi 2011. i 2012. ostao nepromijenjen 733 eura, odnosno 732. Ali ove godine imamo pad za 20 evra.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
S druge strane, najskloniji smo dozvoljenom minusu iako kamatne stope iznose blizu 40 odsto. Njegova vrijednost, od 2006. je skoro neznatno promijenjena. Za sedam godina skočila je sa 20 eura na 30 eura. Skloniji smo i korišćenju kreditnih kartica. Najdrastičniji pad prosječne zaduženosti je kod lizinga. Sa prosječnih 14 eura u 2006. danas je pao pet eura.
“Ekspanzija stambenog kreditiranja počinje nakon 2006. i najveći dio tog porasta zaduženosti je zahvaljujući toj vrsti kredita. I pored ovog rasta, stanovništvo Srbije je u proseku jedno od najmanje zaduženih u Evropi. Ohrabruje da je poslednjih nekoliko godina usporeno zaduživanje po osnovu minusa po tekućem računu, kao i da je opao dug po osnovu kreditnih kartica. To ukazuje da se naši građani ekonomski racionalnije ponašaju u krizi”, ističe ekonomista Goran Nikolić.
