Više od sedam mjeseci imali su građani Crne Gore vremena da prijave legalizaciju bespravno sagrađenih objekata ali se, kako to obično biva, većina njih sjetila da to uradi nekoliko dana prije isteka roka. Sva je prilika da će do 15. jula (kada ističe rok za prijavu) u katastru doći do stvaranja velikuh gužvi, a građani, po navici, krivce vide u administraciji.
“U toku legalizacije samo jedan čovjek na šalteru Sekretarijata za uređenje prostora u Podgorici pruža informacije. Haos je, svi se žale”, kazao je CdM-u jedan od revoltiranih građana.
Iz Glavnog grada su CdM-u kazali da vlasnici nelegalno sagrađenih objekata koji su zainteresovani za proces legalizacije informacije mogu dobiti od bilo kojeg službenika zaposlenog u Sekretarijatu za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
“Kako bi izašli u susret svim zainteresovanim građanima, ovi službenici su na raspolaganju ne samo u toku, već i nakon radnog vremena. Jedna osoba zadužena je za primanje dokumentacije, mada postoji i alternativa direktnog dostavljanja dokumentacije u arhivu Sekretarijata, kako bi se izašlo u susret što većem broju građana. Dakle, osoba na šalteru nije zadužena, niti posjeduje informacije o proceduri, već je tehničko lice zaduženo za prijem dokumentacije, odnosno odnošenje zahtjeva za legalizaciju”, objasnili su oni.
Jasno poručuju da u Sekretarijatu nema gužvi.
“Vlasnici nelegalno sagrađenih objekata, većina njih, iskoristili su krajnji rok kako bi započeli proceduru, uprkos brojnim apelima svih nadležnih institucija da se uđe u proces”, kazali su za CdM iz Glavnog grada.
Uzalud se dio javnosti ponadao da je rok za prijavu za legalizaciju produžen do 1. oktobra. Građani su, kako je više puta saopštio resorni ministar Pavle Radulović, imali dovoljno vremena da to urade do 15. jula.
“Ljudi ne razumiju, ne morate vi potpuno legalizovat objekat do 14. jula. Dovoljno je da se prijavite za legalizaciju, a onda teče formalno pravni proces. Ljudi u Crnoj Gori čekaju zadnji trenutak za prijavljivanje, tako da će vjerovatno doći do zagušenja u katastrima”, govorio je, između ostalog, Radulović.
Ipak, Ministarstvo održivog razvoja i turizma objasnilo je da građani koji urade elaborat, ali ne stignu da završe proceduru ovjere i upisa u katastar do 15. jula, mogu da podnesu nepotpun zahtjev, nakon čega imaju rok od 90 dana da dostave ovjereni elaborat i dokaz da je objekat upisan u katastar. Nakon toga, svima koji su kuće sagradili na divlje, a njesu ih legalizovali, prijeti rušenje.
Takođe, objekti koji se ne legalizuju biće opterećeni velikim taksama.
A cijene legalizacije u Podgorici su sljedeće:
Vlasnici bespravnih objekata u prvoj A zoni za legalizaciju plaćaju 141,56 euro, u prvoj 136,68 eura i u drugoj zoni 97,63 eura.
Vlasnici nelegalno sagrađenih objekata će u trećoj zoni komunalije plaćati 73,22 eura, u četvrtoj-63,46 eura i petoj-48,81 eura. Šesta zona obuhvata sela u kojima se komunalije neće plaćati.
Glavni grad je omogućio olakšice i za socijalno ugrožene građane. Tako će, na primjer, građanin kojim ima kuću od 100 kvadrata u zoni pet (Zagorič), ako plaća gotovinski, komunalije platiti 2.100, a ako plaća u ratama 2.451 euro.
CdM
