Alfabet, krovna kompanija Googlea, prošle nedjelje se približila ukupnoj vrijednosti kompanije od bilion dolara. Nije prva kompanija kojoj je uspjelo da dosegne tako nevjerovatnu valuaciju dionica.

Prva od javno listanih kompanija granicu od bilion dolara tržišne kapitalizacije u 2018. godini je probila kompanija Epl. Danas već ide prema vrednosti od dva biliona. Pratio ga je Amazon, a pridružio im se Majkrosoft, koji danas vrijedi 1,26 biliona, piše Novac.hr.

Međutim, Alfabet je prva kompanija koja je dostigla astronomske visine tržišne vrijednosti na osnovu poslovnog modela u kojem nije naplaćivala svoju temeljnu uslugu. Svi mi smo se navikli da su Google pretraživač, i niz njihovih pratećih usluga, besplatni.

Zamislite da vam je neko prije tridesetak godina rekao da će neko ko biznis temelji na besplatnoj usluzi svojim vlasnicima donijeti ne milijarde, nego bilion. Nije baš vjerovatno da biste rekli da je to realna zamisao. I to ne zbog nepovjerenja prema IT kompanijama. Ili zbog skepse prema kompanijama koje se temelje na besplatnim uslugama.

Nivo Googleovog uspjeha je taj koji je nevjerovatan. On za sobom povlači pitanje da li je moguć novi poslovni koncept u kojem će kompanije zarađivati milione plaćajući građanima da bi na njima zaradili milione od drugih građana ili biznisa. Zašto bi najveći dio od tog biliona ostajao Alfabetu? Ipak on zarađuje na svima nama.
Nije Alfabet (Google) usamljeni primjer uspješnog biznisa koji ne prodaje temeljnu uslugu, nego mu ta temeljna usluga služi za zidanje poslovnog carstva. Čak i zvuči logično. Zid dolazi na temelj, prenosi Novac.hr.

Nije nam neobično što imamo televizijske programe koje ne plaćamo. Isto tako, potpuno nam je normalno da gledamo kablovsku TV koju djelimično takođe dobijamo besplatno. Ko je ikada išta platio za radijski sadržaj? I pri tome ne treba misliti na javnu televiziju ili radio jer njih posredno plaćamo kao poreski obveznici. Dio komercijalnih televizija i radijskih stanica pronašao je interes u distribuciji besplatnog sadržaja.

Besplatni su nam i drugi internet pretraživači, ne samo Googleov. Imejlove šaljemo ne razmišljajući o tome kako je super što nam tu komunikaciju niko ne naplaćuje. Muzika je od pojave digitalnih medija postala više-manje besplatna. Ne možemo zamisliti da nam neko naplaćuje digitalne videokanale, čat usluge, korišćenje društvenih mreža.

Neki vjeruju da bi korak dalje mogao biti sistem u kojem će kompanije, recimo, uvesti politiku negativnih cijena. Negativna cijena naplaćivaće se onima koji konzumiraju neki proizvod ili uslugu.

Mnogo je, naravno, realnije takav biznis organizovati oko usluga. Hoće li ubuduće internet divovi plaćati poneki cent za prikupljanje vaših podataka ili za vašu pažnju. I jedno i drugo zapravo je “roba” koja se može vrlo solidno preprodavati.

Pojedini naučnici tvrde da je možda čak neobično da vrlo uspješne, divovske kompanije nisu ranije počele pošteno plaćati svoje korisnike u malim iznosima. Google, Fejsbuk, Instagram… sigurno za to imaju potencijala. Zašto se nije dogodilo ranije? Ako pročitate rad Džošue Gansa, profesora Univerziteta Toronto, ili pravnice Fione Skot Morton, čini se da najveći ne plaćaju malim korisnicima jednostavno jer ne moraju; njihova konkurencija je slaba te ne moraju naročito da se trude. S kim uopšte Fejsbuk treba da se takmiči za podatke korisnika?

Prošlog mjeseca Alfabet (Google) doživio je istorijsku promjenu. Njegovi osnivači Leri Pejdž i Sergej Brin su se povukli, a vođenje je preuzeo Sindar Pičaj. Cijena dionica je narasla. Ne radi se o ličnoj harizmi. Tajna uspjeha Googlea je u uzimanju najbolje moguće pozicije u procesu seljenja oglašivačkih prihoda na internet. Oglašavanje im donosi 99,6 odsto prihoda. U poslednjoj deceniji uspjeli su da zadrže rast od 20-ak odsto. To je možda još nevjerovatnije od tržišne kapitalizacije. Pravo je pitanje šta će se dogoditi ako se taj rast značajno uspori, a njihovi ambiciozni projekti poput auta bez vozača i revolucionarnih lekova ne počnu davati rezultate. Vjerovatno će motiv za plaćanje korisnika porasti, ali je pitanje hoće li im tada ponestati finansijske moći.

Iz perspektive 2020., jako je teško za procijeniti. Teško će se dogoditi novi Google, vjerovatnije je da ćemo u nekom trenutku vidjeti vrlo drugačiji Googlee. A oni koji vide kakav će taj drugačiji Google biti postaće jako, jako bogati ljudi.