Dugogodišnji trend automatizacije trgovanja na berzama dovodi do manjka kontrole, što bi u nekim uslovima moglo dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica, upozorili su bankari iz poznate američke investicione banke “Goldman Sachs”.
Jedna od najvećih svjetskih investicionih banaka, američki “Goldman Sachs”, prošle nedjelje upozorila je svoje je klijente da bi u budućnosti berzanski krahovi mogli biti uzrokovani računarima.
Američke berze prvih dana februara bile su u panici. Dow Jones indeks je 5. i 8. februara zabilježio svoja dva najveća pada u istoriji (preko hiljadu bodova, odnosno oko pet odsto svoje vrijednosti, u svakom od ta dva dana) da bi se u međuvremenu djelimično oporavljao, a brokeri i finansijski stručnjaci istovremeno su tražili nekakvo objašnjenje za takve skokove. Među pokušajima da razjasne koji su tačno razlozi za tako strme padove nije nedostajalo onih koji su govorili: “Krivite računare”.
Optužba nije nova i finansijski stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da bi računari mogli biti krivci za mnoge krahove. Vrijednosti dionica, obveznica i niza drugih finansijskih instrumenata, kojima se trguje na berzama, trebale bi biti odraz realne ekonomske situacije. Njihove cijene bi tako trebalo da zavise od uslova u kojima se nalazi ekonomija i toga kako se pojedina kompanija, ili neki drugi izdavač hartija od vrijednosti, snalazi u tim uslovima. Prema tome, promjene na tržištu trebale bi biti razlozi pada ili rasta cijena na berzama, prenosi Tportal.
Međutim, u prošlonedjeljnoj poruci klijentima iz “Goldman Sachsa” objašnjavaju da pod pojmom ‘finansijska osjetljivost’ misle ‘na nestabilnost cijena, koja ne potiče od promjena pokazatelja na tržištu, nego onu koja proističe iz samih tržišta’. Drugim riječima, učesnici na tržištu reaguju na samo tržište, a ne na spoljne uzroke.
Uvođenje automatizacije znači da uvjek postoji mogućnost greške, koja može imati vrlo ozbiljne posljedice. Jedan od najpoznatijih primjera za to bio je ‘munjeviti krah’ (engl.flash crash) koji se dogodio 6. maja 2010. godine na američkim berzama. Trgovanje je tog dana od jutra bilo uobičajeno da bi u rano poslijepodne došlo do snažnog pada i oporavka berzanskih indeksa. Za otprilike dvadesetak minuta, Dow Jones indeks, a slično su se kretale i druge američke berze, uspio je padne za gotovo hiljadu bodova, odnosno desetak odsto svoje tadašnje vrijednosti, i da se oporavi na onaj nivo s kojeg je krenuo.
Slučaj je dugo ostao nerazjašnjen i mnogi su sumnjali da se radilo upravo o nekakvoj grešci u silnim računarskim mrežama i sistemima, koji su bili zaduženi za velik dio trgovanja na berzama.
