izvor: portalanalitika.me
Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović, vjeruje da će na jesen doći do značajnog oživljavanja tržišta kapitala.
–Imamo interesovanje jednog modnog brenda, odnosno lanca prodaje: modna kuća „Via Paradiso“, se interesuje za potencijalnu emisiju obveznica. Trenutno se nalazimo u fazi pregovora sa njihovom konsultantskom kucom „Fidelity consulting“ i na osnovu početnog ispitavanja tržišta, vjerujemo da ćemo na jesen, uz desetomilionsku emisiju obveznica Hipotekarne banke, imati još jednu milionsku emisiju obveznica, rekao je Maksimović u intervjuu Portalu Analitika, dodajući da je prethodnih godina na berzi bio promet 30 miliona eura, a da će do kraja ove godine promet biti oko – 80 miliona eura.
Prvi čovjek berze kaže da bi i mala i velika preduzeća mogla prikupljati kapital na berzi, ne samo kroz emisiju obveznica već i kroz transformaciju u akcionarska društva i prodaju dijela akcija investitorima.
–Kada je riječ o ulasku EBRD-a, u vlasničku strukturu Montenegroberze ne mogu ni da potvrdim, niti da demantujem glasine, jer to ne bi bilo korektno prema partnerima. U ovoj fazi razgovora, objavljivanje imena potencijalnog partnera nije poslovna praksa berze – sve dok oni to ne objave, naveo je Maksimović.
Izvršni direktor Montenegroberze, Maksimović kaže da u budućem periodu treba raditi na povezivanju berzi regiona, jer bez toga nema napretka. U Crnoj Gori trenutno postoji 11 brokerskih kuća, a nekad ih je bilo 33.
ANALITIKA: Kako komentarišete emisiju državnih obveznica u drugom kvartalu godine u visini 43 miliona eura, i državnu odluku da se prvi put zaduži na domaćem tržištu kapitala?
MAKSIMOVIĆ:Početkom godine smo imali veću emisiju jer je država za potrebe finansiranja budžeta emitovala obveznice vrijedne 43 miliona eura. To se desilo prvi put u istoriji, a rezultati su bili više nego dobri. Naime, Montenegroberza se pokazala kao mjesto gdje se uspješno može prikupiti kapital, za razliku od dosadašnjeg perioda kada se isključivo koristila za sekundarne transakcije. Podsjetiću, primarni zadatak berze je upravo prikupljanje kapitala, a ne samo puka trgovina. Dosadašnjem sistemu najviše su doprinijele karakteristike našeg finansijskog sistema koji je najviše okrenut bankama, naročito u postupku prikupljanja nedostajućih sredstava. Nadamo se da će državna emisija biti vodilja za druge institucije da počnu prikupljati kapital na berzi kroz emitovanje obveznica.
ANALITIKA: Da li je neobično da na crnogorskom tržištu kapitala važe niže kamate za obveznice nego na inostranom?
MAKSIMOVIĆ: Trenutnu situaciju na crnogorskom finansijskom tržištu karakteriše hiper likvidnost bankarskog sektora, uz rekordan nivo depozita. Dakle, banke imaju novca u velikim količinama, a dobrih projekata za plasiranje tih sredstava je sve manje i manje. Ako znamo da je prisutan trend pada pasivnih kamatnih stopa tj. kamata na štednju, sigurno je sve to uticalo na smanjenje cijena zaduženja u proteklom periodu. Sa druge strane, moramo biti svjesni i ograničavajućih kapaciteta domaćeg tržišta kapitala, odnosno ne mogu biti zadovoljeni svi apetiti – prije svega finansiranje kompletnog budžetnog deficita. Nadalje, u ekonomskoj teoriji postoji pravilo po kome je zaduživanje na unutrašnjem tržištu- jeftinije nego na međunarodnom, iz razloga što se unutrašnji dug može lakše kontrolisati. U svakom slučaju dobro je što opada cijena zaduženja.
ANALITIKA: Država je, na stranom tržištu nedavno emitovala oko 280 miliona eura obveznica, uz takođe značaj pad kamatnih stopa… To je trend?
MAKSIMOVIĆ: Same kamatne stope koje su postignute prilikom posljednje emisije obveznice na stranom tržištu, u toku proteklog mjeseca, bile su veoma povoljne (5,40 odsto). Jeftino smo se zadužili, ali nažalost država, odnosno mi kao građani ćemo morati vrati dug. Dakle, nema zaduženja za finansiranje potrošnje koje je dobro…
ANALITIKA: Hipotekarna banka je najavila emisiju svojih obveznica na Montenegroberzi vrijednosti do 10 miliona eura s kamatnom stopom oko šest odsto. Šta će ta emisija, prva te vrste, značiti za tržište kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Očigledno da je uspješna emisija državnih obveznica imala značajan efekat na finansijske subjekte. Zbog toga bankari i razmišljaju o prikupljanju sredstava putem tržišta kapitala. Kako sa Hipotekarnom bankom imamo uspješnu saradnju, upoznat sam sa njihovom najavom da bi na Skupštini akcionara, koja se održala krajem juna, trebala biti usvojena odluka o emisiji do 10 miliona eura obveznica na period od 7 godina sa kamatom od 6 odsto. Najava emisije predstavlja veoma pozitivan signal za čitavo tržište kapitala.
ANALITIKA: Interesantna je činjenica da će kamata na emitovane obveznici biti veća dva odsto od one na štednju?
MAKSIMOVIĆ: Kamata na obveznice je dva odsto veća nego što se može dobiti na štednju kod istog subjekta. Ipak, u pitanju je drugačiji finansijski instrument, a mi se nadamo da će emisija biti uspješna. Za nas je od posebne važnosti da od te emisije razvijemo sekundarno tržište, odnosno da se sa tim obveznicama Hipotekarne banke obavlja trgovina i da to utiče na jesenje oživljavanje tržišta kapitala.
ANALITIKA: Osim Hipotekarne banke, da li ima još najava o prikupljanju kapitala na Montenegroberzi?
MAKSIMOVIĆ: Da, postoje najave. Montenegroberzi se javljaju i privredni subjekti, tj. društva sa ograničenom odgovornošću, koja ispituju mogućnost za potencijalne emisije. Za sada imamo interesovanje jednog modnog brenda, odnosno lanca prodaje – modna kuca „Via Paradiso“, koji se interesuje za potencijalnu emisiju obveznica. Trenutno se nalazimo u fazi pregovora sa njihovom konsultantskom kucom „Fidelity consulting“ i na osnovu početnog ispitavanja tržišta, nadamo se da ćemo na jesen imati još jednu milionsku emisiju obveznica.
ANALITIKA: Ekonomski analitičari su saglasni u ocjeni da bi investitori rado na berzi vidjeli velike crnogorske trgovinske lance i komunalna preduzeća. Da li se slažete sa analitičarima?
MAKSIMOVIĆ: Upravo tako, ne samo eventualno emitovanje njihovog duga kroz obveznice već i njihovu transformaciju u akcionarska društva i prodaju dijela njihovih dionica. Osnovna prednost emisije na berzi je što su inicijalni troškovi tog procesa značajno niži nego kroz bilo koji bankarski proizvod. Nažalost i dalje su neki od inicijalnih troškova kod banaka veliki poput troška obrade kredita, ovjera kod notara i hipoteke, što s jedne strane povećava efektivnu kamatnu stopu. To će biti jedan od naših argumenata kako bi pridobili kompanije da prikupljaju kapital na berzi. Cilj nam je da približimo preduzeća berzi ali i kompletan bankarski sektor – jer su oni prilično udaljeni od tržišta kapitala.
ANALITIKA: Da li je moguće emitovanje obveznica, kako bi se finansirali neki veliki projekti?
MAKSIMOVIĆ: Velike infrastrukturne i druge ključne projekte realizuje država i za njih je potreban veliki novac. Smatram da postoji prostor da se putem tržišta kapitala finansiraju projekti iz oblasti turizma i infrastrukture. Na primjer, određeni turistički kompleks sigurno bi se mogao finansirati kroz pronalaženje sredstava na berzi. U pitanju je aktivniji pristup upravljanju, ali sa većim rizikom, koji može donijeti i veće prihode. Preduzeća bi takođe, ponavljam, mogla da prikupljaju kapital na berzi ne samo kroz emisiju obveznica, već i kroz prodaju dijela svojih akcija investitorima.
ANALITIKA: Šta trenutno fali crnogorskom tržištu kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Vidite,od 388 hartija, koje se trenutno nalaze na berzanskim listama, aktivno se trguje se samo dvadesetak. To je veoma mali broj likvidnih hartija s obzirom na potencijale tržišta. Ono što zabrinjava jeste da se taj broj smanjuje iz godine u godinu. Sa druge strane, nemamo nove finansijske proizvode, što zapravo najviše nedostaje našem tržištu kapitala. Bez novih finansijskih proizvoda, nema ni razvoja. Zbog toga je bitno da se realizuju najavljene emisije kako bi to bio podstrek ostalima. U tom procesu Montenegroberzi je potreban jak partner.
ANALITIKA: Godinu dana u vlasničkoj strukturi Montenegroberze je Istanbulska berza, kakva su iskustva? U brokerskim krugovima se mjesecima nazad- priča da bi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), mogla da uđe u vlasničku strukturu berze?
MAKSIMOVIĆ: Imamo dobra iskustva sa Istanbulskom berzom. Kada je riječ o EBRD-u, ne mogu ni da potvrdim, niti da demantujem glasine, jer to ne bi bilo korektno prema partnerima. U ovoj fazi razgovora, objavljivanje imena potencijalnog partnera nije poslovna praksa berze – sve dok oni to ne objave. Ono što je sigurno, da taj potencijalni partner posjeduje veliku institucionalnu moć i da bi nam obezbijedio jaku pregovaračku poziciju prilikom najavljenih aktivnosti, naročito pri transformaciji i izlasku na berzu preduzeća osnovanih kao društva sa ograničenom odgovornošću. Sigurno da bi ulazak bilo koje jake kompanije sa međunarodnog tržišta pozitivno uticao na cjelokupno tržišta. Da ponovim, cilj berze nijesu samo velika preduzeća, već nam je cilj da i manje firme približimo tržištu kapitala, odnosno kreiramo što više proizvoda za tržište.
ANALITIKA: U Evropi se trenutno radi na uvođenju poreza na finansijske transakcije. Šta mislite o uvođenju takve prakse u Crnoj Gori?
MAKSIMOVIĆ: Bilo je takvih ideja u Crnoj Gori, ali se srećom od njih odustalo. Smatram da bi uvođenje dodatnih nameta psihološki loše uticalo na tržište kapitala i na dolazak investitora. Prethodnih godina, prosječni godišnji promet na Montenegroberzi je bio u prosjeku 30 miliona eura. Ove godine do sada je dvostruko veći, a do kraja godine očekujemo još oko 80 miliona eura. Uvođenje poreza na transakcije bi bilo dosta skupo, a prihodi od dodatnih nameta jako mali.
ANALITIKA: Šta bi ste onda preporučili Vladi gdje da namakne dodatne prihode?
MAKSIMOVIĆ: Vlada dodatne budžetske prihode može efikasnije prikupiti dodatnim oporezivanjem igara na sreću, kao i boljom kontrolom oporezivanja prihoda na iznajmljivanje nepokretnosti. Mislim da tu ima najviše prostora za punjenje državne kase, jer je siva zona u oblasti rentiranja nepokretnosti iznajmljivanja nekretnina veoma prisutna. Siva ekonomija je prisutna i kod osiguravanja zaposlenih na minimalnu zaradu, gdje po mom mišljenju poslodavci „zakidaju“ drzavnu kasu i sprecavaju bolje punjenje budzeta i finansiranje gorućeg ekonomskog problema Crne Gore – penzionog sistema. Ne samo da dolazi do negativnih efekata za državnu kasu, vec su znacajno osteceni i zaposleni. Takodje i sami „gotovi novac“ koji zaposleni dobijaju kao dio mjesečnih primanja, u većini slucajeva vodi porijeklo iz naplate usluga ili robe, koja je zaobisla redovne tokove, pa je i u toj aktivnosti država trpi ekonomske posljedice.
ANALITIKA: Da li je sada crnogorsko tržište kapitala transparentnije nego ranije?
MAKSIMOVIĆ: Sigurno jeste. Zajedno sa Komisijom za hartije od vrijednosti (KHOV), veliki smo trud uložili da bi tržište kapitala bilo transparentnije i uređenije. KHOV je uspjela da ubijedi peduzeća da redovno dostavljaju finansijke izvještaje, a dobra stvar je što je sada poslovanje preduzeća pod daleko većom medijskom pažnjom nego ranije.
