Globalno bogatstvo, mjereno u ličnoj imovini – od nekretnina do dionica i obveznica – trebalo bi da poraste 38 odsto do 2027. godine, uglavnom zahvaljujui tržištima u razvoju, pokazala je studija koju su objavili Credit Suisse i UBS.
Godišnji izvještaj o globalnoj imovini, koje procjenjuje ukupno bogatstvo 5,4 milijarde odraslih osoba na 200 tržišta, kaže da će globalno bogatstvo dosegnuti 629.000 milijardi dolara u sljedećih pet godina.
Optimistične prognoze dolaze uprkos tome što je 2022. zabilježila prvi pad neto globalnog bogatstva domaćinstava od globalne finansijske krize 2008.
Nominalno gledano, neto privatno bogatstvo prošle godine palo je za 2,4 odsto, a gubitak je koncentrisan u prosperitetnijim regionima poput Sjeverne Amerike i Evrope, pokazao je izvještaj. Jači američki dolar bio je veliki faktor za takve rezultate.
Najveći porast bogatstva prošle godine zabilježen je u Rusiji, Meksiku, Indiji i Brazilu.
U izvještaju se predviđa da će bogatstvo u ekonomijama u razvoju, uključujući zemlje BRICS-a (Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku) porasti 30 odsto do 2027. godine.
Očekuje se da će dalji rast tržišta u razvoju doprinijeti smanjenju globalne nejednakosti u bogatstvu u narednim godinama.
Najveći pad prošle godine imala je finansijska imovina, za razliku od nefinansijske, poput nekretnina, koja je ostala otporna. Gledano pojedinačno, to je značilo da je svaka odrasla osoba do kraja prošle godine imala 3.198 američkih dolara manje u imovini.
“Globalno medijalno bogatstvo, vjerovatno značajniji pokazatelj stanja prosječne osobe, zapravo je poraslo za tri odsto u 2022. u suprotnosti s padom bogatstva od 3,6 odsto po odrasloj osobi”, navodi se u izvještaju.
Bogatstvo se u ovom vijeku već peterostruko povećalo, uglavnom zbog brzog rasta bogatstva u Kini.
Al Jazeera
