Države koje najviše proizvode i izvoze med, nisu i njegovi najveći potrošači. Prema podacima FAO, Srbija je šesta u svijetu po potrošnji meda, ali učestvujemo tek sa 0,4% u ukupnoj proizvodnji ove namirnice u svijetu. Pad tražnje zbog ekonomske krize i poplave lažnog meda znatno su snizili cijene na globalnom tržištu, pa je proizvodnja u Srbiji prošle godine bila manja za petinu, dok je vrijednost izvoza pala za 12%. Za razliku od prethodnih godina, rastao je uvoz meda, posebno iz Rusije.
Ako se prosječna godišnja proizvodnja meda u svijetu od oko 1,83 miliona metričkih tona podijeli sa ukupnim brojem ljudi na planeti, proizilazi da jedan „Zemljanin“ pojede u prosjeku 243 grama meda za godinu dana, tvrdi Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Prema ocjeni njenih statističara, lista zemalja čiji su stanovnici najveći ljubitelji meda je pomalo neočekivana, jer zemlje koje najviše proizvode med nisu i njegovi najveći potrošači.
Posebno iznenađuje da prvo mjesto na listi zauzima Centralnoafrička Republika, čiji stanovnik u prosjeku smaže 3,12 kilograma meda godišnje. Druga je Grčka (2,46 kg), a treća Litvanija (2,25 kg). Među prvih deset su i zemlje iz ovog regiona. Prednjače Hrvati koji su sa pojedenih 2,24 kg četvrti u svijetu, a slijede Albanci (1,9 kg), Srbi (1,82 kg), Makedonci (1,63 kg) i Slovenci (1,57 kg). Prosječan Crnogorac pojede godišnje 1,36 kg, koliko i stanovnik Estonije, Irske, Češke, Kipra i Turske, dok Bosanci najmanje dijele ljubav prema medu sa bivšim bratskim republikama, ali su sa prosječnih 1,26 kg po stanovniku u rangu Poljske, Finske i Irana.
Od početka ovog vijeka proizvodnja meda u svijetu je povećana preko 20 puta. Najveći proizvođač je Kina, sa više od 9,2 miliona pčelinjih društava i godišnjom proizvodnjom od oko 500.000 tona meda. Slijede Turska, Iran i Argentina, ali nijedna od tih zemalja ne dostiže 100.000 tona godišnje. Ukrajina je, prije sukoba sa Rusijom, bila najveći proizvođač meda u Evropi i peti u svijetu. Ova zemlja je sa godišnjom proizvodnjom od 68,6 tona meda bila ispred Indije, Rusije, Meksika i SAD.
Amerika i Evropa su sve do devedesetih godina prošlog vijeka parirale Aziji kada je riječ o globalnom udjelu u proizvodnji meda, ali od tada se taj odnos drastično promijenio. Azija je u 2021. godini bila „odgovorna“ za polovinu ukupno proizvedenog meda na planeti. Međutim, pčelari u Aziji često vrcaju nezreo med sa visokim sadržajem vode, čime postižu veći prinos uz manje troškove. Ovaj sistem nazivaju „fabrike meda“, a takav proizvod nema kvalitet kao med dobijen iz košnice. Azijske zemlje, posebno Kina, sumnjiče se i za proizvodnju velikih količina lažnog meda, koji samo u EU trenutno čini polovinu tržišta.
Rasprodaja meda iz Ukrajine
Iako je Kina najveći proizvođač meda njen prosječan stanovnik pojede oko 0,8 kg, pa ogromne količine ostaju za izvoz. Kina je već godinama najveći izvoznik meda po količinama, koje čine petinu svjetskog izvoza. U tom društvu su Argentina, Indija i Meksiko, a ukoliko se pored količina posmatra i vrijednost izvoza, poslednjih godina sve važniji igrači na svjetskoj pijaci meda su Novi Zeland i Njemačka.
Ukrajina je do sukoba sa Rusijom bila treća u svijetu po obimu izvoza, ali je rat razorio i domaće pčelarstvo. Ipak, ukrajinski pčelari su 2023. godine izvezli skoro 55.000 tona meda, ukupne vrijednosti od 121 milion dolara. To je količinski 14% više nego 2022. godine, ali za 12% manje u ostvarenoj vrijednosti izvoza. Prosječna izvozna cijena meda sa svim troškovima otkupa, analize, pakovanja i transporta do krajnjeg kupca bilo gdje u svijetu, iznosila je oko 2,2 eura po kilogramu. To znači da kada se odbiju svi troškovi, tamošnjim pčelarima je isplaćeno značajno manje od navedene sume.
Oni jedva održavaju proizvodnju, uprkos činjenici da je ova zemlja prošle godine bila drugi najveći izvoznik meda u EU, odmah iza Kine, zahvaljujući i tome što je Evropski parlament odobrio bescarinski uvoz hrane iz Ukrajine.
Evropska unija troši više meda nego što proizvede, pa oko 40% ove namirnice nabavlja iz uvoza. Kako navodi Eurostat, EU je tokom posljednje decenije povećala uvoz meda za 20%, a izvoz za 14%. Prošle godine EU je uvezla 163.700 tona meda iz zemalja koje nisu članice, u vrijednosti od 359,3 miliona eura. S druge strane, izvoz meda iz zemalja EU u države koje nisu članice iznosio je samo 24.900 tona, a vrijednost je bila oko 146 miliona eura.
Nakon Kine i Ukrajine, EU je najviše meda uvezla iz Argentine, Meksika i Kube, pri čemu je najveći uvoznik bila Njemačka, koja je povukla čak četvrtinu ukupnog uvoza. Najviše meda iz EU je izvezeno u Veliku Britaniju, oko 17% ukupnog izvoza, a potom u Saudijsku Arabiju, Švajcarsku, SAD i Japan. Prethodne godine, Španija je postala najveći izvoznik meda u EU, sa izvezenih 7.100 tona, a slijede Njemačka, Rumunija, Mađarska i Grčka.
Izvor: Bif.rs
