Skoro 140 zemalja, među kojima neke od najmoćnijih, dogovorile su sveobuhvatnu reformu globalnih pravila za oporezivanje multinacionalnih korporacija s ciljem da se suzbiju poreski rajevi i zaustavi trka u smanjivanju poreza kojom mnoge države mame kompanije, dok druge ostaju bez neophodnih prihoda, pišu svjetski mediji.

Trijumf OECD-a

Više od 130 zemalja potpisalo je globalni sporazum o reformi korporativnog oporezivanja s ciljem da se eliminišu poreski rajevi, uz procjenu da će donijeti više od 150 milijardi dolara od multinacionalnih kompanija, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Sporazum koji, kako ukazuje britanski list, predstavlja najveću reformu korporativnog oporezivanja za više od jednog vijeka, predviđa 15 odsto globalne minimalne efektivne poreske stope korporacijama uz nova pravila koja bi trebalo da prisile multinacionalne kompanije da prijavljuju profit i plaćaju više poreza u zemljama u kojima posluju.

Dogovor je trijumf za Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja je dugo godina nastojala da suzbije izbjegavanje plaćanja poreza među korporacijama, ocjenjuje Fajnenšl tajms.

U okviru dogovora, 136 zemalja se takođe saglasilo sa dvogodišnjom zabranom uvođenja novih poreza tehnološkim kompanijama kao što su Gugl (Google) i Amazon, što bi moglo da pomogne administraciji Džoa Bajdena (Joe Biden) u pokušaju da ratifikuje sporazum u SAD.

Ulozi su veliki za SAD i zemlje koje su nametnule poreze na digitalne usluge tehnološkim kompanijama iz Silicijumske doline, piše Fajnenšl tajms, dodajući da bi u slučaju da američki Kongres ne prihvati sporazum, te zemlje mogle nastaviti da primjenjuju digitalne poreze što bi pokrenulo trgovinske sporove s Vašingtonom.

Ogromna promjena

Dogovor postignut poslije decenije razgovora pod okriljem OECD-a označava ogromnu promjenu u pristupu kada je u pitanju oporezivanje velikih svjetskih kompanija, ocjenjuje BBC u analizi.

Zemlje su se ranije često međusobno nadmetale kako bi ponudile atraktivne aranžmane multinacionalnim korporacijama, s obrazloženjem da će te kompanije otvoriti fabrike i stvoriti nova radna mjesta, čime bi dale nešto zauzvrat za niže poreze.

Međutim, giganti nove digitalne ere bili su vješti u jednostavnom premještanju profita, od regiona u kojima posluju do onih u kojima će plaćati najniže poreze, što je, ukazuje BBC, bilo dobro za poreske rajeve, a loše za sve ostale.

Novi sistem ima za cilj da minimizira mogućnosti prebacivanja profita i osigura da najveća preduzeća plaćaju barem neke poreze tamo gdje posluju, a ne tamo gdje odluče da imaju sjedište.

Samo po sebi je uspjeh što je sporazum podržalo 136 zemalja, ali će, dodaje BBC, neizbježno biti i gubitnika i pobjednika.

Dva stuba

Poslije godina propuštenih rokova i prepirki kako oporezovati tehnološke gigante, sporazum dogovoren u petak, 8. oktobra, približava se okončanju, kako je to rekla ministarka finansija SAD Dženet Jelen (Janet Yellen), globalne “trku do dna” među zemljama koje mame kompanije sa sve nižim poreskim stopama, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg).

Sporazum označava pobjedu u globalnim pregovorima koji su bili skoro zaustavljeni tokom mandata predsjednika Donalda Trampa (Trump) i koji su prerasli u trgovinske tenzije uvođenjem jednostranih mjera i prijetnjama odmazdom, ukazuje Blumberg, dodajući da bi dogovor mogao da donese nove prihode vladama koje se suočavaju s velikim dužničkim teretom poslije pandemije COVID-19.

Višegodišnji pregovori pri OECD-u bili su podijeljeni u dva takozvana stuba, ističe Blumberg.

Prvi se bavi pitanjima premještanja profita radi oporezivanja, dok je drugi stub fokusiran na globalnu minimalnu stopu poreza za korporacije.

Potpisnici sporazuma uključuju sve članove Grupe 20, Evropske unije i OECD-a, dok od zemalja uključenih u pregovore, samo Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka, prema saopštenju OECD-a, nisu potpisale sporazum.

Neizvjesnost da li će SAD ratifikovati sporazum

Sporazum usmjeren na suzbijanje poreskih rajeva predstavlja vrhunac godina napornih pregovora koji su oživljeni ove godine pošto je Bajden preuzeo dužnost predsjednika i obnovio predanost SAD multilateralizmu, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

Ministri finansija zemalja uključenih u pregovore su žurili da finalizuju sporazum, za koji se nadaju da će preokrenuti višedecenijsku trku smanjivanja korporativnih poreza koji su ohrabrivali kompanije da preusmjeravaju profite u jurisdikcije s niskim porezima, čime su, ističe list, druge države lišavale novca koji im je potreban za izgradnju infrastrukture i borbe protiv globalnih zdravstvenih kriza.

SAD, koje su predložile najnižu stopu za oporezivanje korporacija od 15 odsto, dugo su tražile načine za smanjenje podsticaja za preusmjeravanje profita u inostranstvo kako bi manje plaćale poreze. Sada, dok se Bajdenova administracija sprema da pokuša da poveća poreze korporacijama, uvođenje globalnog minimalnog poreza je ključno u sprečavanju kompanija da presele svoja sjedišta u inostranstvo.

Međutim, republikanci, koji se protive Bajdenovim planovima za povećanje poreza kod kuće, odmah su se usprotivili globalnom sporazumu i zaprijetili da će ga blokirati u Kongresu, nagovještavajući bitku kada bude trebalo da se ratifikuje sporazum.

Evropske zemlje će, kako piše Njujork tajms, nervozno pratiti da li će Bajden uspjeti da osigura da se SAD pridržavaju sporazuma. Ako se to desi, Francuska, Velika Britanija i druge zemlje su rekle da će ukinuti poreze koje su nametnule kompanijama iz Silicijumske doline, što je skoro pokrenulo transatlantski trgovinski rat.

Sporazum bi trebalo da bude formalno prihvaćen ove nedjelje kada se u Vašingtonu sastanu ministri finansija Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija, a očekuje se da ga potpišu nacionalni lideri na samitu u Rimu krajem oktobra.

“Bez zuba”

Pojedine zemlje u razvoju koje su tražile veću stopu oporezivanja navele su da su njihovi interesi zanemareni kako bi se sporazum prilagodio bogatijim državama, dok su nevladine organizacije kritikovale mnoga izuzeća koje postoje u sporazumu, uz ocjenu Oksfama (Oxfam) da dogovor praktično “nema zube”, ukazuje Rojters (Reuters).

Dok se mastilo na dogovoru jedva osušilo, neke zemlje su već izrazile zabrinutost oko primjene dogovora. Švajcarsko ministarstvo finansija tražilo je da se uzmu u obzir interesi malih ekonomija i poručilo da je datum implementacije, odnosno 2023. godina, nemoguć.

Istovremeno, mnoge zemlje u razvoju su navele da su njihovi interesi zanemareni i da će bogate zemlje vjerovatno nastaviti da dijele plijen stranih direktnih investicija.

Argentinski ministar ekonomije Martin Guzman rekao je prije postizanja dogovora da su predlozi prisilili zemlje u razvoju da biraju između “lošeg i goreg”.

Nevladine i humanitarne organizacije poput Oksfama ocijenile su da se sporazumom neće okončati postojanje poreskih rajeva.

“Poreski đavo je u detaljima, uključujući i složenu mrežu izuzetaka”, navela je u saopštenju Susana Ruiz iz Oksfama.

“U posljednjem trenutku je uveden kolosalni desetogodišnji grejs period na globalni korporativni porez od 15 odsto, a dodatne rupe ostavljaju ga praktično bez zuba”, dodala je Ruiz.

Izvor: RSE