U 2024. godini globalni javni dug se predviđa da dostigne 102 triliona dolara, pri čemu SAD i Kina značajno doprinose rastućim nivoima duga.
Ovo predstavlja rast od 5 triliona dolara samo od 2023. godine. U presprktivi se očekuje da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije predviđalo, jer državne politike ne uspijevaju da riješe rizike duga usljed starenja populacije i rastućih troškova zdravstvene zaštite. Nadalje, rastuće geopolitičke tenzije mogle bi dovesti do većih troškova za odbranu, dodatno opterećujući državne budžete.
Ovaj grafikon prikazuje državni dug po zemljama u 2024. godini, na osnovu podataka iz oktobarskog Izgleda svjetske ekonomije MMF-a za 2024.
Kao najveća svjetska ekonomija, dug SAD-a nastavlja da raste, čineći 34,6% ukupnog svjetskog državnog duga.
Ukupno, neto kamate na nacionalni dug su porasle na 892 milijarde dolara u fiskalnoj 2024. godini. Do 2034. godine očekuje se da ovi troškovi dostignu 1,7 triliona dolara, dok će ukupni neto troškovi kamata iznositi 12,9 triliona dolara tokom naredne decenije. Rastući dug i više kamatne stope su među glavnim faktorima koji povećavaju troškove neto kamata.
U nastavku pogledajte bruto državni dug top 10 najzaduženijih u 2024. godini:
Kina, koja se nalazi na drugom mjestu globalno, drži 16,1% svjetskog državnog duga.
Tokom narednih pet godina, očekuje se da će odnos duga i BDP-a Kine dostići 111,1% BDP-a, u odnosu na 90,1% u 2024. godini. Pored toga, kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere kako bi podržali ekonomiju ako Tramp uvede sveobuhvatne tarife na robu uvezenu iz Kine. Kao rezultat, kineski dug u odnosu na BDP mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.
Indija, koja zauzima sedmo mjesto globalno, nagomilala je dug od 3,2 triliona dolara, što je povećanje od 74% od 2019. godine. Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnim politikama koje povećavaju državne prihode, dug kao procenat BDP-a predviđa se da će postepeno opadati sa 83,1% u 2024. na 80,5% do 2028. godine.
U Evropi, UK je nagomilala najviše duga, oko 3,65 triliona dolara, što je jednako 101,8% BDP-a. Ovo je znatno više od regionalnog prosjeka, koji u 2024. godini iznosi 77,4% BDP-a. Evropa ima niži dug u odnosu na BDP nego Sjeverna Amerika i Azijsko-Pacifički region, ali evropski budžeti će vjerovatno biti pod sve većim pritiskom zbog sporog ekonomskog rasta, trgovinskih ratova i starenja populacije.
U nastavku prikazujemo kako se predviđa promjena državnog duga po regionima tokom narednih pet godina:
Kao što možemo vidjeti, prosječan dug po zemlji u Sjevernoj Americi trebao bi porasti na 125% BDP-a, što je najviše među globalnim regionima.
Sa sve češćom upotrebom stimulativnih mjera od strane vlada za podsticanje ekonomije, to predstavlja veću prijetnju fiskalnoj održivosti. Kako bi se stabilizovali dugovi, MMF je izjavio da su potrebna značajna smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.
Poput Sjeverne Amerike, odnosi duga i BDP-a trebali bi rasti širom Azije, Evrope i Bliskog Istoka.
Generalno, očekuje se da će svjetski državni dug premašiti 100% globalnog BDP-a do 2029. godine, vođen od strane nekoliko velikih zemalja, uključujući SAD, Kinu, Brazil i Francusku, između ostalih.
Izvor: Visualcapitalist.com
